> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Više od 130 znanstvenika poručuje Europskoj uniji: Prestanite financirati prekomjerni ribolov
- URL: https://www.morski.hr/vise-od-130-znanstvenika-porucuje-europskoj-uniji-prestanite-financirati-prekomjerni-ribolov/
- Published: 2020-12-02T12:56:26.000Z
- Updated: 2020-12-07T17:41:23.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: ribarenje, poticaji, EU, Gospodarski ribolov

**Znanstvenici potpisuju otvoreno pismo u kojem osuđuju ambicije EU-a u vezi ponovnog uvođenja ‘štetnih’ subvencija koje su izravno povezane s uništavanjem morskog okoliša.**

Znanstvenici diljem EU-a oglasili su [alarm](https://www.birdlife.org/europe-and-central-asia/news/open-letter-scientists-emff?ref=morski.hr) dok Europska komisija, Vijeće i Parlament odlučuju kako potrošiti sljedeći Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Između 2021\. i 2027\. godine oko 7 milijardi eura javnog novca uložit će se u ekonomiju povezanu s morem. Međutim, nebrojene studije i izvješća pokazuju da se velika većina sredstava fonda koristi za poticanje prekomjernog ribolova i uništavanja mora i morskog okoliša. Prema [novom izvješću](http://www.birdlife.org/sites/default/files/biom%5Freport%5Femff%5F2020.pdf?ref=morski.hr), samo u Hrvatskoj je između 2014\. i 2018\. godine potrošeno više od 60 milijuna eura iz EFPR-a na štetne poticaje.

Odluka o načinu trošenja EFPR-a utjecat će na položaj EU-a u pregovorima o globalnom sporazumu o ukidanju štetnih subvencija u ribarstvu sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Ako EU ne ukloni štetne subvencije iz EFPR-a, u WTO-u neće biti postignut sporazum usklađen sa ciljevima održivog razvoja.

Stručnjakinja za pomorsku politiku u BirdLife Europe **Bruna Campos** komentira:

– Predugo se javni novac koristi za guranje morskih staništa i morskog okoliša na sam rub egzistencije. Znanost je glasna i jasna, ne smijemo to nastaviti raditi. Ostatak svijeta spreman je odustati od prakse subvencioniranja uništavajućih aktivnosti na moru, a neko vrijeme EU je bila glavna zagovornica te vizije. Samim tim što sada uopće razmatraju nastavak ovakvog modela, čelnici EU-a ne samo da se vraćaju dva koraka unatrag, već zapravo u praksi deklariraju da nemaju interesa zaštititi more koje nam svima služi.

**Cijelo pismo možete pročitati u nastavku:**

*Stvarnost prekomjernog izlova ribe u europskim vodama dobro je dokumentirana i EU mora provesti pozitivne promjene u smjeru učinkovitog upravljanja svojim ribarstvom. To zahtijeva ulaganje u znanstvena istraživanja kako bi se pružili odgovarajući savjeti i osigurala transparentnost i usklađenost političkih odluka s tim savjetima. Međutim, diljem EU-a od Baltičkog mora, Sjevernog mora, zapadnih voda, Sredozemnog mora i Crnog mora – ne prate se uvijek znanstveni savjeti, učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolovnih aktivnosti su nedosljedni, a riblji fondi i dalje se prekomjerno izlovljava.*

*Ova degradacija morskog okoliša pogoršava se osiguravanjem javnog novca putem državnih subvencija – problem kojeg su znanstvenici već davno uočili, uključujući poznatog ekonomista iz 18\. stoljeća Adama Smitha. Štetne subvencije u ribarstvu ključni su pokretači ovog neodrživog iskorištavanja naših već osiromašenih populacija riba i gubitka morskih vrsta. Štetne subvencije omogućuju ribolovnim flotama da neograničeno rade na neodrživ način, bilo u pogledu ekonomije ribarstva ili biološke održivosti, jer plovila nastavljaju loviti usprkos sve manjim prihodima i resursima. Štetne subvencije uključuju sve oblike javnih ulaganja koji umjetno smanjuju troškove ili pak povećavaju dobit u sektoru. U kontekstu EU-a one uključuju izgradnju, obnovu i modernizaciju plovila, kao i pomoć ribarima, program potpore dohotku i program obustave ribarenja; kada se one ne provode ispravno mogu dovesti do pretjeranog iskorištavanja. Ipak, neki donositelji odluka još uvijek dovode u pitanje njihov utjecaj.*

*Potpuno učinkovito upravljanje ribarstvom još uvijek zaobilazi EU u svim njezinim vodama, a ako njezino ribarstvo želi postati održivo, štetne subvencije moraju se eliminirati. Budući Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) mogao bi predvoditi ovu reformu preusmjeravanjem štetnih subvencija u one koje će koristiti očuvanju morskog okoliša. Doista, građani traže od vlada EU-a da namjene 25% EFPR-a za zaštitu prirode. To bi moglo pomoći lokalnim zajednicama u zajedničkom upravljanju morskim zaštićenim područjima ili biti uloženo u tehnologije koje pomažu industrijama da postanu industrije malog utjecaja te, na primjer, smanje prilov dupina, morskih kornjača, morskih ptica i morskih pasa.*

*Procjenjuje se da porezni obveznici troše 35,4 milijarde američkih dolara godišnje na potpore u ribarstvu diljem svijeta, od čega 63% izravno potiče neodržive i destruktivne prakse. Cilj Ujedinjenih naroda za održivi razvoj za “život ispod vode”, SDG 14, izričito poziva na ukidanje subvencija koje doprinose prekomjernom kapacitetu, prekomjernom izlovu te nezakonitom, nereguliranom i neprijavljenom ribolovu do 2020\. godine.*

*Međutim, EU i dalje pruža štetne potpore za ribarstvo. Uklanjanje i preusmjeravanje istih na korisne oblike potpore odvija se sporo, a veliki dio štetnih subvencija i dalje je prisutan, čak i na temelju najkonzervativnijih procjena trenutnog EFPR-a.9 Budući da Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU pregovaraju o novom EFPR 2021\. – 2027., važno je da se pozitivni koraci poduzeti u posljednjih 20 godina nadograde a ne ponište.*

*Odluka o načinu trošenja EFPR-a utjecat će na položaj EU-a u pregovorima o globalnom sporazumu o ukidanju štetnih subvencija za ribarstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Ako EU ne ukloni štetne subvencije iz EFPR-a, sporazum u WTO-u koji se usklađuje sa ciljevima održivog razvoja neće biti postignut.*

*Mi, dolje potpisani znanstvenici, pozivamo vlade EU da ne uvode štetne subvencije u EFPR i da umjesto toga osiguraju da se ta sredstva preusmjeravaju na obnavljanje, zaštitu i očuvanje morskog okoliša, osiguravajući time dugoročnu održivost sredstava za život koje naša mora podržavaju”*, stoji u pismu znanstvenika, upućenog Europskoj Uniji.

Goran Šikić, Udruga Biom