VELIK INTERES NATIONAL GEOGRAPHICA - U Sukošanu će se snimati dio serijala o potopljenim antičkim brodovima

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) u listopadu nastavlja s istraživanjem dvije tisuće godina starog broda koji je lani otkriven u antičkoj luci u Sukošanu.

Kada je rimski drveni brod iz prvog stoljeća otkriven na lokalitetu Barbir, privukao je veliku pozornost javnosti. Čak bi i čuveni National Geographic trebao ondje snimati dio serijala o potopljenim rimskim brodovima, otkriva ravnatelj MCPA, Mladen Pešić, piše Zadarski list.

– Prošle godine započeli smo s istraživanjem na tom antičkom brodu, na dubini od dva metra. Polovicu smo već otkrili, očistili i dokumentirali, a radi se o sedam metara dužine i tri širine. Sada u listopadu krećemo u daljnja istraživanja tog broda, nastojat ćemo ga otkriti i dokumentirati cijeloga ili barem dobar dio, kazuje ravnatelj Pešić.

Brod je u nevjerojatno dobrom stanju zahvaljujući činjenici da je pijesak sačuvao drvenu konstrukciju od utjecaja morskih struja i organizama. Najčešće se na dnu mora pronađu očuvani trgovački brodovi koji, zahvaljujući težini tereta, završe pod pijeskom koji ih onda tisućama godina štiti od propadanja. No to u Sukošanu nije prilika – brod je, naime, bez tereta, no pronađen je unutar zaštićene antičke luke Barbir.

Foto: ICUA ZD

Drvo otkrilo starost broda

– Starost broda utvrdili smo tako da smo uzeli uzorak i poslali ga na analizu koja nam je rekla kada je točno drvo posječeno. Osim toga, na temelju nalaza koji se nalaze unutar luke također se može zaključiti da brod potječe iz prvog stoljeća, objašnjava Pešić.

Na području Zadarske županije podvodna nalazišta datiraju još od prapovijesti.

– Prije 10-ak godina smo u Pakoštanima na Janicama istraživali jedno neolitičko naselje, a u Šimunima u luci je otkriveno naselje koje najvjerojatnije potječe iz brončanog doba. Uslijed dizanja razine mora ta su se naselja našla na dubini od pet do deset metara. S druge strane, rimska naselja najčešće nalazimo pod morem na dubini od jednog do dva metra, govori Pešić.

Na razini Hrvatske postoji 35 podvodnih nalazišta koja svatko željan razgledavanja amforišta ili potopljenih brodova može posjetiti uz pratnju ronilačkog centra koji ima koncesiju nad tim nalazištem.

Upravo hrvatski model zaštite i upravljanja kulturnom baštinom, koji su aplicirali MCPA i Ministarstvo kulture, u lipnju je dobio status UNESCO best practice, što znači da će UNESCO drugim državama ovaj model prezentirati kao praksu koju je poželjno slijediti.

– Na ovaj se način ljudima olakšava pristup i promovira se sve što imamo pod morem. Inače se na takva nalazišta ne smije ići bez dozvole Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela. U Parizu smo od 35 nalazišta koja se na ovaj način mogu posjećivati trebali izdvojiti njih nekoliko, pa je u konačnici izbor pao na brodolom zaštićen kavezom kod Cavtata, Baron Gautsch kod Rovinja i brodolom Letavica kod Šimuna - kaže Pešić.

Iva Bucić