Užasi vrućine i požari samo su početak, slijedi još gori scenarij

Prestravljeni turisti na grčkim otocima ovog su tjedna u oči pogledali vlastitu budućnost. Šumski požari, izazvani rekordno visokim temperaturama i snažnim vjetrovima, divljali su po grčkim otocima Rodosu, Krfu i Eviji, tisuće posjetitelja i stanovnika bili su prisiljeni bježati od plamena – mnogi nisu stigli uzeti ništa osim odjeće koju su imali na sebi.

Bilo bi pogrešno ove požare promatrati kao neuobičajene događaje i u narednim godinama nastaviti putovati kao i obično, piše za CNN profesor geofizičkih i klimatskih opasnosti na University Collegeu u Londonu, Bill McGuire. Upravo suprotno, ekstremni vremenski uvjeti diljem južne Europe moraju nam poslužiti kao alarm za buđenje – podsjetnik da čak ni na godišnjem odmoru ne možemo zaboraviti na sve jače posljedice globalnog zagrijavanja.

VIDEO Na grčkom otoku vatra guta sve pred sobom, tisuće ljudi evakuirano
U ponedjeljak su vlasti evakuirale gotovo 2500 ljudi s grčkog otoka Krfa dok se vatrogasci bore s nekoliko šumskih požara u Grčkoj pogođenoj ekstremnom vrućinom. Deseci tisuća ljudi već su pobjegli od požara na otoku Rodosu, a mnogi prestrašeni turisti pokušavaju se vratiti kući. FOTO/VIDEO U Grčk…

Taj argument podržava i nova studija, objavljena ranije ovog tjedna, koja pokazuje da bi toplinski valovi koji su ove godine pogodili Europu i sjevernu Ameriku bili nemogući bez klimatskih promjena.

Užasi vrućine i požara koje gledamo danas jedna su od posljedica porasta prosječne globalne temperature za 1,2 stupnja Celzijusa u usporedbi s pred-industrijskim vremenom. Porast od dva stupnja koji bismo, ako ovako nastavimo, mogli vidjeti prije kraja stoljeća, značio bi da će se prosječan broj dana trajanja toplinskih valova u Europi povećati šest puta – odnosno, toplinski valovi koji se inače događaju tek jednom u stotinu godina mogli bi se početi događati svake druge godine.

Čak i na sjeveru Europe moglo bi doći do utrostručenja fenomena ekstremnih temperatura, koje bi se mogle očekivati svakih pet godina.

Stvarnost je sljedeća: požar i toplinski valovi pružaju nam ideju još gorih scenarija koji slijede u narednim desetljećima, dok se naš planet sve više zagrijava. To nije prirodna promjena, već direktna posljedica ljudskih aktivnosti koje zagađuju prirodu.

Postupci imaju posljedice, a može se povući jasna linija od ogromnih količina ugljikovog dioksida koje otpuštamo u atmosferu do vrućine, požara i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta koji sada u opasnost dovode i turistička odredišta i one koji ih posjećuju.

Prošlotjedni događaji u Grčkoj morali bi nas natjerati na razmišljanje ne samo o tome da bismo trebali prestati putovati na mjesta koja nam predstavljaju prijetnju, već i o tome koja je svrha putovanja.

FOTO/VIDEO U Grčkoj gori na tri fronte - Gotovo 30 tisuća ljudi evakuirano je iz svojih domova i hotela
Vatrogasci su se u nedjelju našli u borbi s požarom koji je gorio na tri aktivne fronte na otoku Rodosu. U Kiotariu i jugozapadu do Gennadija, na jugoistočnoj obali otoka, vatrogasci su stalno na terenu kako bi spriječili prelazak vatre do naselja. Thousands evacuated from homes and hotels on Greek

Za mnoge od nas, odlazak u inozemstvo na odmor svake godine postao je instinktivan čin – nešto što činimo bez pretjeranog razmišljanja. Ako budemo morali odustati od juga Europe zbog vrućine, mnogi će pokušati pronaći neku drugu destinaciju koja izgleda, barem na prvu, manje riskantno. No to nije rješenje.

Raspad klimatskih sustava postat će sveprisutan i utjecat će na svaki aspekt naših života, a ne treba zaboraviti ni da se ekstremni vremenski uvjeti mogu dogoditi bilo gdje. Što onda učiniti?

Prošle godine, stanovnici Velike Britanije više su od 46 milijuna puta putovali na odmor u inozemstvo. To se ne smije nastaviti, kako za dobro pojedinaca, tako ni za dobro čitavog planeta.

Ideja odmora mora se vratiti svojim korijenima, ili im se barem približiti. Odmori u inozemstvu moraju se odvojiti od ideje putovanja zrakoplovom, što znači – barem što se Europe tiče – putovanja vlakovima ili automobilima.

Naravno, i tu postoje problemi. Nedavno objavljena analiza Greenpeacea pokazuje da je putovanje vlakom po Europi u prosjeku četiri puta skuplje od putovanja zrakoplovom. Putovanje cestom dulje traje, a vjerojatno uključuje i sate iritantnog čekanja u redovima.

Pozitivna strana je to što samo putovanje postaje dio odmora. Tako se izbjegava kaos u zračnim lukama, a – što je najvažnije za planet – znatno se smanjuju i emisije ugljika.

U svakom slučaju, posljedice će definitivno trpjeti zračni promet, budući da će kašnjenja i otkazivanja letova zbog vremenskih uvjeta postati sve češća. Zračne luke Palermo i Catanija na Siciliji zatvorene su zbog požara.

Možda je rješenje u tome da razmislimo što zaista želimo od svog godišnjeg odmora – zasluženi odmor i relaksaciju kako bismo napunili baterije za povratak na posao. Trebali bismo se zapitati moramo li taj cilj ostvariti baš na novim i egzotičnim lokacijama, pogotovo uz sav povećani rizik, ili to možemo postići bliže kući.

Ne bi bilo loše naučiti nešto iz pandemije, vremena kada nismo imali izbora nego godišnje odmore provoditi kod kuće. Ima toliko toga čemu se možemo diviti u vlastitim zemljama, iako se, naravno, i tu klima mijenja.

Ako volite vrućine, nećete morati putovati: vrućina će sve češće pronaći vas. Bez obzira na to, osjećaj komfora i poznatog koji dolazi s ostankom kod kuće ima svoje vrline.

Štoviše, moći ćemo se kupati u toplini osjećaja da smo smanjili naš ugljični otisak i postali dio rješenja, a ne problema, prenosi N1.

I.B.