> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# UREDBA O OBNOVI PRIRODE Do 2030. obnova najmanje 30 % ukupne površine svih staništa koja nisu u dobrom stanju
- URL: https://www.morski.hr/uredba-o-obnovi-prirode-do-2030-obnova-najmanje-30-ukupne-povrsine-svih-stanista-koja-nisu-u-dobrom-stanju/
- Published: 2024-09-01T09:43:17.000Z
- Updated: 2024-09-01T10:10:38.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Ekologija, morski ekosustav

**Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju što znači da samo očuvanje postojećeg stanja nije dovoljno. Potrebno je i obnoviti mnoga staništa kako bi se samo očuvanje uopće moglo početi primjenjivati.**

Prva Uredba koja definira mjere koje nisu usmjerene samo na očuvanje već i na njenu obnovu je [Uredba o obnovi prirode](https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32024R1991&qid=1722240349976&ref=morski.hr). Uredba definira “obnovu” kao postupak aktivnog ili pasivnog pomaganja oporavku ekosustava.

Uredba o obnovi prirode stupila je na snagu 18\. kolovoza 2024\. godine. Cilj Uredbe je značajno obnoviti razne ekosustave u EU do 2030\. godine, a odnosi se na sedam područja djelovanja, od različitih ekosustava do populacije oprašivača. Države članice, prema tome i Republika Hrvatska, dužne su u roku od dvije godine izraditi nacionalne planove obnove u kojima će navesti kako će ostvariti ciljeve, prenosi portal [Klimatske promjene.](https://klimatskepromjene.hr/uredba-o-obnovi-prirode/?ref=morski.hr)

Ideja je započela još 22\. lipnja 2022\. godine kada je Europska komisija podnijela prijedlog akta o obnovi prirode u okviru Strategije EU za bioraznolikost do 2030\. godine. Strategija je dio većeg plana – Europskog Zelenog plana – inicijativa zelene tranzicije koja za cilj ima postići klimatsku neutralnost do 2050\. godine.

### Kopneni, obalni i slatkovodni ekosustavi

Do 2030\. obnova najmanje 30 % ukupne površine svih stanišnih tipova koji nisu u dobrom stanju. Također do 2030\. mora biti poznato stanje stanišnih tipova za najmanje 90 % površine na kojoj su rasprostranjeni svi stanišni tipovi navedeni u Uredbi. Prednost se daje područjima koja se nalaze unutar mreže Natura 2000\. Ekosistemi održavaju bioraznolikost vrsta, biljne zajednice koje čine neki ekosustav mogu održavati i mikroklimu a koja zatim opet održava bioraznolikost ali i otpornost ekosustava na klimatske promjene.

### Morski ekosustavi

Do 2030\. obnova najmanje 30 % ukupne površine svih stanišnih tipova koji nisu u dobrom stanju. Također do tada mora biti poznato stanje stanišnih tipova za najmanje 50 % površine na kojoj su rasprostranjeni svi stanišni tipovi navedeni u Uredbi. Morski ekosustav još jedan je primjer zajednice čija je važnost u održavanju bioraznolikosti.

### Urbani ekosustavi

Do kraja 2030\. ne smije doći do neto gubitaka urbanih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala u odnosu na 2024\. godinu. Zatim se od siječnja 2031\. godine mora ostvariti trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina te trend povećanja prekrivenosti gradova krošnjama. Urbano zelenilo je, u rastućem trendu temperatura, neizostavno u borbi protiv [urbanih toplinskih otoka](https://klimatskepromjene.hr/nepozeljni-u-gradovima-urbani-toplinski-otoci/?ref=morski.hr).

### Prirodna povezanost rijeka i prirodne funkcije povezanih poplavnih područja

Do 2030\. ukloniti umjetne pregrade kako bi se najmanje 25 000 km rijeka ponovno pretvorilo u rijeke slobodnog toka te poboljšale prirodne funkcije povezanih poplavnih područja. Prvo se uklanjaju zastarjele pregrade koje više nisu u funkciji. [Preko milijun umjetnih prepreka](https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/nature-restoration/?ref=morski.hr) sprječava slobodne tokove europskih rijeka. Slobodni tokovi i povezanost rijeka omogućuju slobodno kretanje vode, sedimenta, nutrijenata, ribljih populacija i ostalih organizama.

### Populacija oprašivača

Do 2030\. povećat raznolikost oprašivača te zaustaviti trend smanjenja populacija, a zatim ostvariti i trend povećanja populacija oprašivača. Pčele, leptiri, tvrdokrilci, ose, moljci i osolike muhe su oprašivači u Europi. Izumiranje prijeti oko 10 % vrsti pčela i leptira na području EU. [Preko 30 %](https://www.consilium.europa.eu/hr/infographics/state-of-eu-nature/?ref=morski.hr#0) vrsti je u trendu smanjenja populacije. Oprašivači su važni jer o njima ovisi većina vrsti biljaka kako bi se uspješno razmnožavale. Procjenjuje se da možemo biti zahvalni oprašivačima na poljoprivrednoj proizvodnji u iznosu od [15 milijardi eura godišnje](https://commission.europa.eu/news/eupollinators-commission-brings-attention-importance-pollinating-insects-humanity-ahead-20-may-2019-03-21%5Fen?ref=morski.hr#:~:text=Insect%20pollination%20is%20a%20vital%20driving%20force%2C%20essential,bees%2C%20hoverflies%2C%20butterflies%2C%20moths%2C%20some%20wasps%20and%20beetles.).

### Poljoprivredni ekosustavi

Do 2030\. ostvariti trend povećanja na nacionalnoj razini za barem dva od tri pokazatelja: populacija travnjačkih leptira; zaliha organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima; te udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti. Također se mora osigurati povećanje indeksa čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa te obnova 30 % organskog tla koja čine isušena tresetišta. Dok najmanje četvrtina tresetišta mora biti ponovno natopljena. Tresetišta spadaju u močvarna područja u kojima se razgradnja nežive organske materije odvija sporo. Upravo zbog toga su tresetišta vrlo dobri ponori ugljikovog dioksida. Trenutno je u EU [skoro 90 % tresetišta](https://www.consilium.europa.eu/hr/infographics/state-of-eu-nature/?ref=morski.hr#0) u lošem ili prilično lošem stanju zbog čega postaju izvori emisija.

### Šumski ekosustavi

Do 2030\. ostvariti trend povećanja čestih vrsta ptica šumskih staništa. Također ostvariti povećanje bioraznolikosti šumskih sustava što se pokazuje povećanjem barem šest od sedam pokazatelja: stojeće mrtvo drvo; ležeće mrtvo drvo; udio šuma raznodobne strukture; povezanost šuma; zalihe organskog ugljika; udio šuma u kojima prevladaju zavičajne vrste drveća; te raznolikost vrsta drveća. Uredbom se, u sklopu održavanja bioraznolikosti ali i zbog povećanja otpornosti na klimatske promjene, određuje sadnja najmanje tri milijardi dodatnih stabala do 2030\. na razini EU. [Oko 40 %](https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/nature-restoration/?ref=morski.hr) EU područja prekrivaju šume, one su važan ponor ugljika i stanište za mnoge vrste. Drveća održavaju mikroklimu šume u kojoj mogu opstati. Mikroklima se ugrožava cjepkanjem šumskih područja i prorjeđivanjem drveća, a oboje su posljedica klimatskih promjena i deforestacije.

Posljedice izumiranja vrsta i smanjenje bioraznolikosti dovodi do niza negativnih čimbenika: onečišćenje, gubitak staništa, invazivne vrste te smanjena prilagodba na posljedice klimatskih promjena u budućnosti. Donesena Uredba o obnovi prirode ključna je inicijativa u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju rizika od prirodnih katastrofa, prenosi portal [Klimatske promjene.](https://klimatskepromjene.hr/uredba-o-obnovi-prirode/?ref=morski.hr)

I.N.