> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Upravljanje pomorskim dobrom: Obrasci nezakonitih koncesija i de facto privatizacije obale na istarskoj i ostatku hrvatske obale! - URL: https://www.morski.hr/upravljanje-pomorskim-dobrom-obrasci-nezakonitih-koncesija-i-de-facto-privatizacije-obale-na-istarskoj-i-ostatku-hrvatske-obale/ - Published: 2026-04-04T14:01:55.000Z - Updated: 2026-04-04T14:01:54.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Pomorsko dobro, Devastacija obale **Pomorsko dobro u Republici Hrvatskoj, kao *res communes omnium*, predstavlja ustavno i zakonski zaštićeno javno dobro namijenjeno općoj uporabi. Unatoč tome, empirijski podaci i brojni sudski i upravni postupci ukazuju na sustavni problem dugotrajnog nezakonitog korištenja, netransparentnog dodjeljivanja koncesija te fizičke privatizacije obale.** Rad analizira slučajeve u Istri (posebice Umag i okolica) te ih kontekstualizira sličnim pojavama u Dalmaciji i Kvarneru. Metodološki se oslanja na analizu sudskih presuda, odluka Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, medijskih izvještaja te relevantne pravne literature. Rezultati pokazuju ponavljajući obrazac: dodjela koncesija 1990-ih i 2000-ih, naknadno proširenje na terenu, zakašnjela reakcija državnih institucija te kontradiktorne sudske odluke. Posljedice uključuju ograničavanje pristupa moru, devastaciju krajobraza i eroziju povjerenja u institucije. Rad zaključuje potrebom za većom transparentnošću, decentralizacijom uz jači nadzor te revizijom postojećih dugoročnih koncesija. Pomorsko dobro u Hrvatskoj obuhvaća more, morsko dno, podzemlje i obalu te predstavlja temeljni resurs nacionalnog identiteta i turističke privlačnosti. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, s izmjenama) te Zakon o koncesijama (NN 69/17) definiraju ga kao javno dobro u općoj uporabi, čije gospodarsko korištenje podliježe strogim uvjetima koncesija ili dozvola. Unatoč pravnom okviru, praksa pokazuje značajne devijacije. Ovaj rad pokazuje da slučajevi poput onog tvrtke *Terra Istriana* na Kravljem vrhu kod Umaga nisu izolirani incidenti, već dio šireg sustavnog obrasca koji se ponavlja duž cijele hrvatske obale. Cilj je identificirati zajedničke mehanizme, uzroke i implikacije te predložiti smjernice za poboljšanje upravljanja. ### Pravni i institucionalni kontekst Hrvatski pravni sustav pomorsko dobro tretira kao neotuđivo javno dobro (čl. 3\. Zakona o pomorskom dobru). Koncesije za gospodarsko korištenje mogu se dodijeliti na određeno vrijeme, uz obvezu poštivanja prostornih planova i zaštite okoliša. Međutim, literatura ističe kronične probleme: neusklađenost zakona do 2023., nedostatak učinkovitog nadzora te utjecaj lokalnih interesa na odlučivanje. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (2023.) pokušava pojačati transparentnost i pristup, ali implementacija je još u tijeku. **Institucionalni vakuum** – zakašnjela reakcija Ministarstva, kontradiktorne odluke upravnih sudova i sporost trgovačkih sudova – omogućuje dugotrajno „sivo“ korištenje. ### Studije slučaja u Istri Istra, kao najrazvijenija turistička regija, predstavlja paradigmu problema. **Slučaj Terra Istriana – Kravlji vrh (Umag)** Tvrtka *Terra Istriana d.o.o.* (pravni sljedbenik bivše Cementare Umag) koristila je 93,1 ha zemljišta nakon isteka koncesije 31\. prosinca 2019\. Tvrtka je planirala luksuzni resort s oko 3000 kreveta, ali nikakva izgradnja nije započela. Fizički je ogradila prostor do mora, ograničavajući pristup pomorskom dobru. Trgovački sud u Pazinu presudio je 26\. ožujka 2025\. (sutkinja Tijana Licul) da tvrtka mora vratiti zemljište državi u roku od 15 dana. Presuda je potvrdila nezakonito držanje nakon isteka koncesije i neispunjenje ugovornih obveza. Paralelno je Ministarstvo mora 2025\. ukinulo nezakonitu lučku koncesiju iz 2001\. (rok do 2009.), a aktivist Arsen Mujagić pokrenuo je upravni nadzor koji je doveo do brzog rješenja. **Savudrija / Alberi** Grad Umag je 2021\. dodijelio koncesiju tvrtki *Čista voda projekt d.o.o.* (povezanoj s resortom Petram MK Grupe) na području Alberi. Ministarstvo mora utvrdilo je brojne nepravilnosti (nepostojanje registra tvrtke, izostanak sudjelovanja Gradskog vijeća, nedostatak plana upravljanja) te naložilo raskid ugovora 2023\. Upravni sud u Rijeci poništio je tu odluku u siječnju 2026., čime je slučaj vraćen u „pravnu neizvjesnost“. Ovaj primjer ilustrira institucionalnu kontradikciju i dugotrajne sporove. **Crveni vrh (Umag)** U naselju Crveni vrh slovenski vlasnici vikendica od 1990-ih provode bespravnu gradnju, betonizaciju plaža i označavanje javnog pomorskog dobra kućnim brojevima. Grad Umag je dokumentirao devastaciju dronom, no reakcija institucija bila je spora. Građani prijavljuju fizičko tjeranje s plaža i sužavanje pristupnih putova. **Ostali slučajevi u Umagu** Grad je pokušavao upisati parkirališta na obali kao svoje vlasništvo, što je Ministarstvo proglasilo nezakonitim. Ponavlja se obrazac: stari koncesije iz 1990-ih/2000-ih → proširenje na terenu (ograde, beton) → državna intervencija tek nakon medijskog i građanskog pritiska. ### Širi obrasci na jadranskoj obali Isti model vidljiv je izvan Istre, iako s regionalnim varijacijama. U **Dalmaciji** (Split, Hvar, Dubrovnik) dominiraju ilegalni plažni barovi, masovno postavljanje ležaljki i ograđivanje dijelova plaža pod prividom koncesija. Problemi su vidljivi na gradskim plažama gdje komercijalizacija ugrožava opću uporabu. Na **Kvarneru** (Krk, Cres, Lošinj) kampovi i hoteli proširuju kontrolu na obalu, često bez ažuriranih koncesija, što dovodi do ograničenja pristupa i pritiska na prirodne resurse. U Zadru i Šibeniku zabilježene su slične pojave betonizacije turističkih zona. Razlika je u vidljivosti: Istra ima intenzivnije medijsko praćenje, ali sustavni uzroci su identični – netransparentne koncesije, nedostatak kontinuiranog nadzora i prioritet kratkoročnih turističkih prihoda nad dugoročnom zaštitom javnog dobra. ### Uzroci, posljedice i recentni trendovi Glavni uzroci su: - **Inercija iz tranzicijskog razdoblja** (koncesije dodijeljene bez jasnih kriterija). - **Slaba koordinacija** između lokalne, županijske i državne razine. - **Ekonomski pritisak turizma** koji favorizira privatne investitore. - **Nedostatak građanskog nadzora** sve do pojave inicijativa poput „Javno je dobro“, „Plava Fronta“….. Posljedice uključuju ekološku degradaciju, socijalnu nepravdu (ograničen pristup lokalnom stanovništvu) i gubitak povjerenja u pravnu državu. Pozitivni trendovi posljednjih 2–3 godine: pojačane inspekcije Ministarstva, sudske presude **u korist države te veći *angažman* građana i medija**. Međutim, kontradiktorne odluke (kao u Savudriji) pokazuju da sustav još nije stabilan. ### Zaključak i preporuke Analizirani slučajevi potvrđuju da je problem upravljanja pomorskim dobrom sistemski, a ne sporadičan. Za rješavanje je potrebno: 1. Potpuna digitalizacija i javna baza svih koncesija s rokovima i obvezama. 2. Jačanje neovisnog nadzora (npr. posebno povjerenstvo s građanskim predstavnicima). 3. Revizija svih koncesija starijih od 20 godina. 4. Dosljedna primjena novog Zakona o pomorskom dobru uz kaznene odredbe za nepoštivanje. 5. Decentralizacija uz stroge državne standarde. Samo integriranim pristupom – pravnim, institucionalnim i građanskim – moguće je sačuvati pomorsko dobro kao temelj hrvatskog identiteta i održivog turizma. Milo Miklaušić, kap. *Rad se temelji na javno dostupnim izvorima do travnja 2026\. i može poslužiti kao podloga za daljnja empirijska istraživanja ili političke preporuke.* **PROČITAJTE JOŠ:** [RAZOTKRIVAMO PRLJAVI TRIK Evo zašto bageri na pomorskom dobru ne staju ni nakon zabrane: “Sprega investitora, općina i lučke kapetanije”Zašto se unatoč Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je već treću godinu na snazi, koji vrlo decidirano i nedvojbeno definira što se (ne) smije na pomorskom dobru, pojedini divljaci i dalje rugaju s ovom državom, njenim pošteni(ji)m građanima i ono malo službi koji se usude![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-3369.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/Devastacija-obale-1.jpg)](https://www.morski.hr/razotkrivamo-prljavi-trik-evo-zasto-bageri-na-pomorskom-dobru-ne-staju-ni-nakon-zabrane-sprega-investitora-opcina-i-lucke-kapetanije/)