> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Upozorenje koje je uzdrmalo najveći pomorski sajam: Nedostatak pomoraca više nije prijetnja, to je neposredni šok!
- URL: https://www.morski.hr/upozorenje-koje-je-uzdrmalo-najveci-pomorski-sajam-nedostatak-pomoraca-vise-nije-prijetnja-to-je-neposredni-sok/
- Published: 2026-06-05T16:05:55.000Z
- Updated: 2026-06-05T16:05:54.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Pomorstvo

**Globalna pomorska industrija suočava se s rastuće ozbiljnim nedostatkom kvalificiranih pomoraca, koji prema zaključcima rasprava na konferenciji Posidonia više nije dugoročna prijetnja, nego neposredni operativni izazov. Ovaj tekst analizira ključna upozorenja brodarskih kompanija i stručnjaka iznesena na najvećem svjetskom pomorskiom sajmu i konferenciji Posidonija, koja okuplja vodeće brodovlasnike, brodograditelje i dobavljače opreme iz cijeloga svijeta. Posebni je naglasak na tri temeljne dimenzije problema: tehnološku tranziciju i zahtjeve za novim kompetencijama, paradoks ulaganja u ljudski kapital u konkurentskom okruženju te potrebu za kolektivnim i koordiniranim odgovorom industrije.** 

Pitanje dostupnosti i kompetentnosti pomoraca odavno je prepoznato kao strukturni problem globalne pomorske industrije. Međutim, recentni trendovi — ubrzana digitalizacija brodskih sustava, uvođenje alternativnih goriva i sve stroži sigurnosni zahtjevi — znatno su povećali složenost i urgentnost ovog izazova. Na konferenciji Posidonia, jednom od najuglednijih međunarodnih okupljanja pomorske industrije, sudionici su s posebnom ozbiljnošću upozorili da nedostatak kompetentnih pomoraca više nije predmet futuroloških razmatranja, nego konkretan problem koji već danas utječe na poslovanje brodarskih kompanija.

Ovaj rad sistematizira i kritički analizira upozorenja i stavove iznesene na konferenciji, s ciljem pružanja cjelovitog akademskog pregleda ove problematike. Analiza je strukturirana oko triju ključnih tema koje su dominirale raspravama: 

(1) utjecaj tehnološke tranzicije na potrebne kompetencije pomoraca, 

(2) ekonomska logika i paradoksi ulaganja u ljudski kapital u sektoru 

(3) prijedlozi za kolektivni odgovor industrije.

### **Digitalizacija brodskih sustava**

Suvremeni brodovi sve su više opremljeni naprednim digitalnim sustavima upravljanja, autonomnim navigacijskim pomagalima i integriranim platformama za nadzor i optimizaciju performansi. Ovaj tehnološki pomak zahtijeva od pomoraca znanja i vještine koje tradicionalni obrazovni programi, utemeljeni na konvencionalnom mehaničkom i navigacijskom obrazovanju, često ne pokrivaju na odgovarajući način (BIMCO/ICS, 2021).

Sudionici Posidonije upozorili su da je jaz između kompetencija koje posjeduje trenutno zaposlena posada i kompetencija potrebnih za upravljanje suvremenim brodovima u kontinuiranom porastu. Posebno je naglašena potreba za poznavanjem cyber sigurnosti, upravljanjem velikim skupovima podataka i razumijevanjem automatiziranih sustava odlučivanja — područjima koja zahtijevaju kombinaciju pomorskog iskustva i naprednih tehničkih znanja.

### **Uvođenje alternativnih goriva i novih propulzijskih sustava**

Energetska tranzicija u pomorskom sektoru, uvjetovana sve strožim regulatornim zahtjevima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i rastućim pritiskom tržišta na dekarbonizaciju, donosi novo poglavlje tehničkih izazova za posade. Brodovi na LNG, metanol, amonijak ili vodik zahtijevaju specifične kompetencije u rukovanju gorivima drugačijih fizikalno-kemijskih svojstava, protokolima sigurnosti i sustavima kontrole emisija (IMO, 2023).

Brodarske kompanije upozorile su na kritičan nedostatak certificiranih pomoraca osposobljenih za rad na brodovima s alternativnim pogonima. Dok se broj takvih brodova u novogradnjama ubrzano povećava, broj kvalificiranih oficira sposobnih njima upravljati znatno zaostaje za potrebama flote. Ova diskrepancija, istaknuta na Posidoniji, predstavlja jedan od najozbiljnijih kratkoročnih operativnih rizika s kojim se industrija suočava.

### **Implikacije za obrazovne sustave**

Izazovi opisani u prethodnim poglavljima postavljaju iznimne zahtjeve pred globalni sustav pomorskog obrazovanja i obuke. Sudionici konferencije izrazili su sumnju da postojeći kapaciteti pomorskih škola i centara za obuku — i kvantitativno i kvalitativno — neće biti dostatni za zadovoljavanje buduće potražnje industrije (Lloyd's List, 2024). *Upozoreno je na sporost reformi nastavnih planova i programa u usporedbi s dinamikom tehnoloških promjena u sektoru.*

## PARADOKS ULAGANJA U LJUDSKI KAPITAL

### Problem prijelaza obučenih kadra

Jedna od posebno zabrinjavajućih tema istaknuta na Posidoniji jest tzv. paradoks ulaganja u obrazovanje u visoko mobilnom sektoru radne snage. Kompanije koje ulažu značajna sredstva u obuku i specijalizaciju svojih pomoraca suočavaju se s rizikom da, po završetku obrazovnog ciklusa, obučeni kadrovi prijeđu konkurentskim poslodavcima — koji su time faktički besplatno stekli kvalificiranog zaposlenika (Gekara & Sampson, 2021).

Ovaj mehanizam stvara negativan poticaj za individualna ulaganja u razvoj kompetencija. Racionalni ekonomski akter, suočen s neizvjesnošću povrata ulaganja, sklon je reducirati ili u potpunosti izbjegavati troškove obuke — *čime se na razini industrije kolektivno produbljuje deficit kvalificiranog kadra, iako svaka pojedinačna kompanija djeluje u skladu sa svojom ekonomskom logikom.*

### **Tržišne neuspješnosti i potreba za intervencijom**

Opisana dinamika klasičan je primjer tržišnog neuspjeha u ekonomiji obrazovanja, gdje se socijalni povrat od ulaganja u kompetencije razilazi od privatnog povrata za ulagatelja. Bez mehanizama koji internaliziraju ove vanjski učinci — kroz industrijska udruživanja, zajedničke fondove za obuku ili regulatornu intervenciju — tržišni sustav tendencijski premalo ulaže u razvoj ljudskog kapitala u odnosu na društveno optimalan nivo (Stopford, 2009).

Nekoliko sudionika konferencije eksplicitno je ukazalo na analogiju s industrijskim sustavima osposobljavanja u zemljama s razvijenim modelima korporativnog upravljanja (npr. njemački dualni sustav), kao potencijalnim uzorima za reformu mehanizama financiranja obuke u pomorstvu.

## KOLEKTIVNI ODGOVOR INDUSTRIJE: PRIJEDLOZI S POSIDONIJE

### Višedimenzionalni partnerski pristup

Središnji zaključak rasprava na Posidoniji jest da se problem nedostatka kompetentnih pomoraca ne može riješiti akcijama pojedinačnih kompanija, nego zahtijeva koordinirani odgovor na razini cijelog sektora. *Predloženi model uključuje četverostruko partnerstvo između brodarskih kompanija, obrazovnih institucija, regulatornih tijela (primarno IMO i državnih administracija) te profesionalnih organizacija pomoraca (BIMCO, 2024).*

Ključni elementi ovog pristupa su: uspostava zajedničkih fondova za financiranje obuke; harmonizacija međunarodnih standarda certifikacije za nove tehnologije; razvoj zajedničkih nastavnih planova i simulacijskih kapaciteta; te ulaganje u promotivne kampanje kojima bi se poboljšala percepcija pomorskog zanimanja kod mladih generacija.

### Cjeloživotno učenje kao strateški imperativ

Poseban naglasak u raspravama stavljen je na transformaciju pristupa obrazovanju u pomorstvu — s jednokratnog formalnog obrazovanja na model kontinuiranog, cjeloživotnog učenja. U kontekstu ubrzanih tehnoloških promjena, kompetencije stečene u inicijalnom obrazovanju brzo zastarijevaju, a jedini odgovor koji osigurava dugotrajnu adaptabilnost kadra jest sustav kontinuiranog profesionalnog razvoja (Karahalios, 2020).

Predloženo je i šire korištenje digitalnih platformi za učenje, simulatora i e-learning modula koji bi pomorcima na plovidbi omogućili pristup obrazovnim sadržajima bez nužnog pristanka u luke. Ova mjera, uz svoju edukativnu vrijednost, mogla bi doprinijeti i povećanju atraktivnosti pomorskog zanimanja kod mlađe, digitalno pismene generacije.

###  Regulatorna usklađenost i standardi

Nekoliko govornika na konferenciji upozorilo je na nedostatnu brzinu prilagodbe međunarodnih regulatornih okvira — posebice STCW Konvencije — tempom tehnoloških promjena u industriji. Istaknuta je potreba za redovitijim revizijskim ciklusima i fleksibilnijim mehanizmima za uvođenje novih kompetencijskih zahtjeva, uz istovremenu zaštitu globalnih sigurnosnih standarda.

## ZAKLJUČAK

Analiza stavova iznesenih na Posidoniji razotkriva višedimenzionalnu prirodu problema nedostatka kompetentnih pomoraca. Nije riječ samo o kvantitativnom manjku radne snage, nego o kvalitativnom raskoraku između profila kompetencija dostupne radne snage i profila koji zahtijevaju suvremeni, tehnološki napredni brodovi na alternativna goriva.

Brodarskim kompanijama ovaj raskorak donosi konkretne operativne rizike: produžene akvizicijske cikluse za ključne oficire, povećane troškove regrutacije, potencijalne kompromise u sigurnosnim standardima posade i usporenost u uvođenju naprednih brodskih sustava. U kontekstu energetske tranzicije, nedostatak kompetentnih pomoraca za brodove na alternativna goriva mogao bi izravno usporiti ekološku modernizaciju flote — čime postaje i pitanje regulatorne sukladnosti kompanija.

Zaključno, rasprave na Posidoniji potvrđuju da je razvoj kompetencija pomoraca prestao biti isključivo kadrovsko pitanje i poprimio dimenziju strateškog korporativnog i sektorskog prioriteta. 

Kolektivni pristup koji zagovara industrija — obuhvaćajući zajednička ulaganja, harmonizaciju standarda i sustavnu reformu obrazovnih kapaciteta — jedini je koji može osigurati dovoljan broj stručno osposobljenih pomoraca za potrebe flote budućnosti. 

*Bez odlučnih i koordiniranih akcija, industrija riskira da tehnološki napredak njezine flote nadmaši sposobnost posada da njome sigurno i učinkovito upravljaju.*

Milo Miklaušić, kap.