> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Umro je Luko Paljetak
- URL: https://www.morski.hr/umro-je-luko-paljetak/
- Published: 2024-05-13T06:43:00.000Z
- Updated: 2024-05-13T06:43:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Dubrovnik

**Preminuo je naš veliki pjesnik, Luko Paljetak. Luko Paljetak bio je hrvatski književnik i akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Rodio se i odrastao u Dubrovniku, gdje je radio do posljednjih dana svog života.** 

Napustio nas je u 81\. godini, nakon duge i teške bolesti. Umro je Luko Paljetak. Umro je Pjesnik svijeta. A kad umre pjesnik, čitav se svijet na tren zaustavi.

Pamtit će se po svojim pamtljivim i neobilaznim stihovima, a njegove pjesme čitat će se brojnim generacijama. 

**Luko Paljetak**, rođen je 19\. kolovoza 1943\. Diplomirao je 1968\. na Filozofskom fakultetu u Zadru, a doktorirao 1992\. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadru kao dramaturg i redatelj u Kazalištu lutaka, kao asistent na Filozofskom fakultetu i urednik časopisa *Zadarska revija;* od 1978\. živio je u Dubrovniku. Redoviti je član HAZU-a od 1997.

Kako piše Hrvatska enciklopedija, jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih književnika s preko 150 knjiga tiskanih do 2019; objavio je četrdesetak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu (npr. *Miševi i mačke naglavačke,* 1973; *Maštoglavice,* 2015), desetak grafičko-pjesničkih mapa, dva romana, a pisao je i drame (*Poslije Hamleta,* 1993), radiodrame (sabrane u knjizi *Kazalište u zraku,* 2001), bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu (*Lutke za kazalište i dušu,* 2007) i dr. Prvim dvjema pjesničkim zbirkama (*Nečastivi iz ruže,* 1968; *Najbliži konac svijeta,* 1968) zacrtao je temelje svoje poetske prakse koje će se držati u ukupnome pjesničkom djelu. Njegovo je polazište opća poetizacija svijeta, hiperbolizacija pojedinosti te iznimna versifikacijska umješnost. Humorni i ironijski odmak od pjesničke izravnosti otvara se u ludističkoj zbirci *Kockice za staru damu* (1975). Svojevrsnim vrhuncem objedinjavanja tradicije i modernosti smatraju se zbirke *Pjesni na dubrovačku* (1984), *Sandosten forte* (1987) i *Singerica pod snijegom* (1994); u prvoj je izraženo poznavanje jezika staroga Dubrovnika, nadopunjeno dodavanjem novoga smisla, poigravanjem i kombinatorikom te dijalogom s djelima starije hrvatske književnosti, što je jedna od glavnih odlika njegova stvaralaštva.

Paljetkova lirska filozofija proizlazi iz ideje da je sve prisutno u svemu te da je kreacija u preslagivanju pojavnoga, fikcionalnog i mišljenoga. Tematski i tehnički manirist, često se koristi klasičnom formom, najčešće sestinom i četrnaestercem, ali i distihom, sonetom pa i sonetnim vijencem (*Strpljivo stepenište,* 2001). Paljetkova navlastitost u kontekstu recentnoga pjesništva ogleda se upravo u prilagodbi vezanoga stiha, rime i tradicionalnih metričkih obrazaca suvremenim temama i motivima, odnosno u postmodernom spoju tradicije i moderniteta. Dubrovačkoj povijesnoj tematici ostao je vjeran i u svojim romanima *Skroviti vrt* (2004), fikcionalnom dnevniku dubrovačke plemkinje Cvijete Zuzorić, i *Marin* (2011), biografskom romanu o Marinu Držiću. Plodan je prevoditelj s engleskoga (William Blake, Roald Dahl, Derek Walcott, Oscar Wilde), francuskoga (Antoine de Saint-Exupéry), španjolskoga (Federico García Lorca, Pablo Neruda), slovenskoga (France Prešeren), talijanskoga i ruskoga jezika; najistaknutije mu je prevoditeljsko djelo drugi hrvatski prijevod *Uliksa* (1991) Jamesa Joycea te prepjevi Shakespeareovih *Soneta* (1984), *Canterburyjskih priča* (1986) Geoffreyja Chaucera i engleskih romantičkih pjesnika (*Antologija pjesništva engleskog romantizma,* 1996). Kao književni znanstvenik i povjesničar okušao se u traduktologiji te u interpretaciji, tekstološkim analizama i studijama iz hrvatske i engleske književnosti (*Engleske teme,* 1997; *Hrvatske teme,* 1999; *Sastavljanje Orfeja,* 2005; *Nutarnji rub,* 2007; *Vanjski rub,* 2007), a napose iz dubrovačke književne i likovne tradicije. Dobitnik je Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus (1995) i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (2012).

Ostale važnije pjesničke zbirke: *Soneti i druge zatvorene forme* (1983), *Životinje iz Brehma i druge pjesme* (1984), *Inventar* (1993), *Izabrane pjesme za djecu* (1996), *Izložba minerala* (1996), *Tvoje poglavlje* (1998), *Bijela tama* (2000), *Naglavačke* (2000), *Crna kronika* (2006), *Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tuče* (2013), *Godišnje doba dana* (2015), *Sabrane pjesme* (I–VI, 2018).

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

D.G.