U "slučaju Uljanik" nove kaznene prijave

Provedeno je dodatno kriminalističko istraživanje poslovanja Uljanik grupe, od strane policije koja je podnijela kaznene prijave protiv troje bivših članova uprave i šestero bivših članova nadzornog odbora, a koje se sumnjiči da su tvrtku oštetili za više od četiri milijarde kuna.

Prema priopćenju Ravnateljstva policije, u kojem se međutim ne navodi naziv tvrtke ni imena osumnjičenih, riječ je o petoj kaznenoj prijavi u slučaju Uljanik u kojem ukupna šteta iznosi 7,7 milijardi kuna.

Kriminalističko istraživanje provedeno je nad devet osoba zbog sumnje da su počinili dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, od polovice 2013. do kraja 2017.

Utvrđena je sumnja da su trojica članova Uprave, svojim postupanjem doveli Uljanik u stanje potpune nelikvidnosti, blokade poslovne aktivnosti i konačno stečaja, javlja HRT.

Sumnja se da su donosili poslovne odluke o gradnji brodova, na osnovu kojih su učinjeni značajni gubitci i dugovi. To su činili ugovaranjem prodajnih cijena brodova koje su bile niže od troškova gradnje broda po osnovnoj kalkulaciji, što jamči gubitak na gradnji.

Iz policije navode kako su do novca za početak gradnje dolazili pribavljajući ga uz državna jamstva od naručitelja brodova, kao avanse te kreditima poslovnih banaka za pojedinačnu gradnju brodova, koje nisu dovršili ili ih nisu ni započeli.

Tako stečen novac, sumnjaju, nenamjenski su trošili za podmirenje drugih obveza i dugova. To je dovelo do dodatnih kašnjenja u nabavi materijala i gradnji brodova i penala, tj. smanjenja prodajne cijene te još većih troškova, čime su Uljanik oštetili za više od četiri milijarde kuna.

Osumnjičeni i za neosnovane bonuse

Utvrđena je i sumnja da je šestero članova nadzornog odbora na poticaj uprave neosnovano i suprotno internim aktima odobrilo isplate bonusa kao nagradu za njihov rad od 5,3 milijuna kuna i tako im pribavili protupravnu imovinsku korist.

Sumnja se da su namjerno propustili savjesno obavljati svoje dužnosti te nisu vodili računa o ispunjenju kriterija i ostvarenju prava na isplatu bonusa, već su odluke o dodjeli bonusa donosili prije prihvaćanja financijskih izvješća, na temelju ugovaranja gradnje broda, bez obzira na stvarnu produktivnost i ostvarenje ugovorene gradnje, kao i financijski ishod poslovanja tvrtke.

Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci je u veljači 2022. potvrdilo optužnicu u "slučaju Uljanik" zbog više kaznenih djela iz gospodarskog kriminala, u ukupnom iznosu od oko 900 milijuna kuna, a rasprava u tom predmetu još nije počela.

Optužnica, podignuta u ožujku 2020., tereti prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još 11 bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare, kojima je počinjena ukupna materijalna šteta od oko 900 milijuna kuna.

Prema toj optužnici, uz prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića, okrivljeni su i bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac i bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossanda.

Zatim bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Trinaestooptužena je tvrtka 'Uljanik plovidba' iz Pule, koja je kasnije promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.

"Slučaj Uljanik" je u prosincu 2020. zahvatio još osoba, a policija je provela dodatna istraživanja o restrukturiranju 3. maja i kazneno prijavila 11 odgovornih iz Uljanik Grupe te Hrvatske brodogradnje Jadranbroda, za koje sumnja da su počinili više kaznenih djela na teret riječkog 3. maja i hrvatske države, piše HRT.

I.G.