> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# U Hrvatskoj postoji oko 25% umjetnih plaža - Ljudski faktor presudan u nestajanju istih
- URL: https://www.morski.hr/u-hrvatskoj-postoji-oko-25-umjetnih-plaza-ljudski-faktor-presudan-u-nestajanju-istih/
- Published: 2022-10-25T09:57:33.000Z
- Updated: 2022-10-25T15:29:50.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Morske crtice, plaža

ZAGREB - **Održana je druga radionica projekta Beachex u prostorijama Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom "Održiva gradnja plaža – gradnja novih i povećanje kapaciteta postojećih plaža". Na radionici je održano devet predavanja vezano za različita područja koja se bave problemima plaža: građevinarstvo, geologija, biologija te projektiranje i upravljanje plažama.**

Među gostima radionice pojavili su se **prof. Suzana Ilić** zaposlena na Lancaster University (UK) koja je prikazala način upravljanja plažama i općenito obalnim prostorom u Velikoj Britaniji, zatim **Petra Radić**, načelnica općine Podgora koja je prikazala iskustva upravljanja ugroženim obalnim pojasom općine Podgora te **Marko Sošić** koji je prikazao primjere arhitektonsko-krajobraznog uređenja nekih izvedenih plaža u Istri.

### Ljudski faktor ima presudan značaj u nestajanju plaža

Hrvatske plaže su geološki mlade tvorevine sa starošću približno 6500 godina s dominantnim šljunčanim sastavom iako ih ima i pješčanih te muljevitih. Materijal na plažama (žalo) se prirodno troši i nestaje dok se plaža obnavlja donosom novog materijala prirodnim ili umjetnim putem. Prirodni donos materijala na plaže je najčešće putem bujica i rijeka, ali postoje i one koje se prirodno dohranjuju iz mora ili okolnih stijena. Ljudski faktor ima presudan značaj u nestajanju plaža uslijed onemogućavanja prirodnog dohranjivanja plaža (izgradnjom infrastrukture, urbanizacijom itd.) te se zbog toga pristupa umjetnom dohranjivanju plaža. Procjena optimalne količine materijala za dohranjivanje te vrsta i kvaliteta materijala je posao znanstvenika i inženjera na bazi monitoringa i inženjerskih proračuna, prenosi portal [Pomorsko Dobro.](http://www.pomorskodobro.com/prijedlozi/714-odrzana-zavrsna-radionica-projekta-beachex.html?fbclid=IwAR0W56%5F2WsT-zTDC4JmtFD8q8-yBDRlUh9uJgywmb1BwwPASdK1GavE9eiA&ref=morski.hr)

Provedenom anketom među zajednicama lokalne samouprave prikupljeni su podaci o 1904 evidentirane plaže u Hrvatskoj od kojih se redovito dohranjuje njih 354\. Na osnovu prikupljenih podataka ustanovljeno je da se u Hrvatskoj plaže dohranjuju s prosječnom količinom od 0,19 m3/m' (po metru dužnom plaže), dok se u EU bilježe prosjeci od 5,6 m3/m' u Italiji do 42,3 m3/m' u Španjolskoj. Brojke upućuju na male količine dohranjivanja u odnosu na EU praksu što se objašnjava velikom razvedenošću obale te velikim brojem otoka koji štite plaže od erozivnog djelovanja valova. Unatoč ovakvim brojkama Hrvatska predstavlja vrlo specifičan i osjetljiv ekosustav koji je potrebno štititi od prekomjernog i nestručnog dohranjivanja.

[CREATE Governance workshop - Radionica na temu održivim upravljanjem i nadohranom plažaOdrživo upravljanje i nadohrana plaža glavne su teme radionice o upravljanju klimatskim promjenama u obalnim područjima “CREATE Governance workshop” na kojoj će predstavnici priobalnih jedinica lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) govoriti o iskustvima i izazovim…![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/size/w256h256/2022/07/favicon.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/10/IMG2-e1621363691269.jpg)](https://www.morski.hr/create-governance-workshop-radionica-na-temu-odrzivim-upravljanjem-i-nadohranom-plaza/)

Istaknuti su primjeri zloporabe dohranjivanja za potrebe povećanja plažnog prostora bez provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš i ishođenja građevinske dozvole. Ovakvi primjeri predstavljaju ugrožavanje prirodnih i društvenih vrijednosti pomorskog dobra zbog čega je količinu dohranjivanja potrebno ograničiti kroz zakonske akte.

### Kroz projekt je procijenjeno da u Hrvatskoj postoji oko 25% umjetnih plaža

Trend povećanja (gradnje) novih plaža je tokom pretpandemijskih godina dosegnuo 5-10 novih plaža godišnje. Istaknuto je da je višegodišnje praćenje i objava upravo ovakvih podataka osnovni element cjelovitog upravljanja plažama što garantira održivi razvoj ne samo plaža, nego pomorskog dobra i hrvatskog turizma općenito. 

[UMJETNE PLAŽE Skupi promašaj za naivne i velika šteta za okolišZa one koji to ne znaju, plaže rade valovi a ne bageri. Ako se uz obalu, ne daj Bože, nalazi močvara, valjda tamo i treba biti. Isto tako je kamenita obala upravo tamo gdje i mora biti, i tamo ne može biti pješčana plaža jer to određuje dinamika valova i![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/size/w256h256/2022/07/favicon.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/10/Zemlja-nasipanje-Makarska.jpg)](https://www.morski.hr/umjetne-plaze-skupi-promasaj-za-naivne/)

Primjer cjelovitog upravljanja plažama u Velikoj Britaniji se zasniva na jasnoj hijerarhiji upravljanja koja ide o razine ministarstava (Enviroment Agency u UK) pa do lokalne razine (Local Authorities). Dobro motivirani i educirani stručnjaci pri EA donose strategije i planove upravljanja (Shore Management Plans) te prate njihovo provođenje tokom vremena i vrše eventualne korekcije. Treba istaknuti i kvalitetno postavljen i provođen sustav monitoringa koji uključuje (mjerenje valova, video monitoring plaža, geodetsko snimanje plaža itd.).

Istaknute su negativne konotacije dohranjivanja i gradnje plaža na biološku raznolikost i ugrožene vrste (periska pinna nobilis i posidonija). Neispravan način dohranjivanja i gradnje gdje se koristi materijal s udjelom sitnih čestica (<0,063 mm) u količini većoj od 5% uzrokuje zamućenje vodnog stupca i prekrivanje velikih površina sedimentom te „gušenje“ biljnih i životinjskih zajednica koje žive na dnu. Veliki sadržaj organske tvari u materijalu za gradnju i dohranu povećava sadržaj hranjivih tvari u moru te s time povećava cvjetanje mora što ima nepovoljan utjecaj na morske organizme. Ovom procesu još doprinose kanalizacijski sustavi i ribogojilišta. Definirani su građevinski postupci gradnje zatvorenih ćelija (od čistog nasipa) koje je potrebno koristiti s ciljem omogućavanja korištenja materijala s većom količinom sitnih čestica i organskog materijala.

Prezentirani su primjeri projekata plaža u Istri kod kojih je korišten cjelovit pristup oblikovanja prostora uvažavajući različite potrebe-okolišne, društvene i gospodarske. Plaže se oblikuju na način da služe i izvan ljetne sezone kao parkovi, dječja igrališta i mjesta okupljanja ljudi. Cjelovit pristup projektiranja plaža uključuje i projektiranje pješačkog te biciklističkog pristupa plaži odnosno pristup automobilima i parkirališta.

U konačnici prezentirane su podloge nužne za bolje razumijevanje prirodnih procesa na plažama te s time i bolje upravljanje. Da bi se razumjeli erozijski procesi, obujam erozije te smjer kretanja žala na plaži potrebno je raspolagati podlogama o morskim valovima te vršiti monitoring plaža pomoću bespilotnih letjelica i/ili pomoću fiksiranih kamera.

### Prikazani su problemi erozije u općini Podgora 

U Podgori je kombinacija visoke plime i velikih valova uzrokovala nestajanje većeg broja plaža. Prethodna vlast općine je nestručnim pristupom rješavanju problema uzrokovala još veću devastaciju obalnog prostora i uzrokovala ne samo prirodnu katastrofu nego nanijela društvene i ekonomske štete općini Podgora. Prikazan je moderan pristup vođenja zajednice kroz edukacija stanovništva primjenom društvenih mreža, angažman stručnjaka u rješavanju problema u obalnom pojasu te korištenje dostupnih nacionalnih i EU fondova.

I.G.