Tri sata između obroka i plivanja: Istina ili mit?

Ljeti nam svim najviše paše da provodimo vrijeme u moru, rijekama, jezerima, bazenima... Općenito u vodi. No, od ranog djetinjstva nas nekako uče da ne smijemo plivati i skakati u more odmah nakon obroka, iako nikad nismo saznali zašto. Prije bi se reklo da je riječ o savjetu koji se prenosi s koljena na koljeno, pa se postavlja pitanje, je li to zapravo istina?

Stvarni rizik od toplotnog udara ili urbana legenda?

Hidrokucija je ustvari toplinski šok koji se može doživjeti u vodenoj sredini. Ljeti, kad nam je jako vruće, a dolazimo u dodir s jako hladnom vodom, naše krvne žile se šire, a zatim naglo skupljaju. Ovaj šok obično dovodi do nelagode, a ponekad čak i do utapanja. Mišljenja o ovoj pojavi vrlo su podijeljena.

Kada je riječ o hrani, dr. Jean-Louis Chabernaud, hitni pedijatar u Clamartu, izjavio je za novine Le Parisien da je "ovakav roditeljski recept zasigurno čak i štetan za djecu". - Mališanima, mlađim od 2-3 godine, potrebne su kalorije da bi podnijeli napor - objašnjava doktor.

U časopisu Daily, drugi liječnik dr. Jean-Pierre Cervetti, objasnio je da "danas znamo da je ova mjera opreza apsurdna. Dok plivamo mi ne probavljamo hranu. A što se tiče hidrokucije, ona je povezana s izlaganjem suncu, a ne s probavljanjem".

U stvarnosti, dakle, nisu obroci ni hrana ti koji kupanje čine opasnim, već uvjeti u kojima se tog trenutka kupamo.

Koja je veza između probave i plivanja?

Odlazak na kupanje nakon jela je rizičan, samo ako ste obrok pojeli potpuno izloženi suncu. Naprotiv, ako ste jeli u hladu, ne morate se bojati ničega.

- Hrana ostaje u želucu između 2 i 3 sata, a ukupna probava traje oko osam sati, tako da nećemo toliko čekati, a da ne govorimo o tome da ćemo se osam sati kasnije već vratiti za stol - objašnjavaju liječnici. Ipak, bilo bi poželjno da se prije ulaska u hladno more ipak možda ranije smočite, jer su vanjske temperature ipak sve više i više, piše City Magazine.

I.G.