> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Točne prognoze i pravodobna upozorenja izuzetno su važne u prilagodbi zajednica ekstremnim vremenskim i hidrološkim uvjetima
- URL: https://www.morski.hr/tocne-prognoze-i-pravodobna-upozorenja-izuzetno-su-vazne-u-prilagodbi-zajednica-ekstremnim-vremenskim-i-hidroloskim-uvjetima/
- Published: 2024-01-12T08:27:44.000Z
- Updated: 2024-01-12T08:36:20.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Klimatske promjene

**Narednih godina bit će testirane naše spremnosti i vještine.**

Krizne situacije izazvane prirodnim katastrofama događaju se sve češće, jasno je to i laicima. U korijenu svih tih događanja su klimatske promjene koje su postale naše svakodnevica ma koliko se većini čini da je to tek neka neodređena tema za budućnost. 

\- Kada govorimo o klimatskim promjenama i njihovom razumijevanju, dobro je definirati problem i opisati ga s nekoliko ključnih činjenica. Prva činjenica jest da trenutno gorenjem ugljena, nafte i plina, te krčenjem šuma u atmosferu godišnje unosima 40 milijardni tona ugljičnog dioksida. Druga činjenica jest da smo uslijed ovakvih aktivnosti potrebnih za funkcioniranje društva i gospodarstva, nažalost promijenili kemijski sastav atmosfere i podigli koncentraciju ugljičnog dioksida za 50 % od kraja 19\. stoljeća. Treća činjenica jest da smo uslijed povećanja koncentracije ugljičnog dioksida, te ostalih stakleničkih plinova i čestica aerosola pokrenuli niz povezanih procesa koji su temperaturu površine našeg planeta podigli za 1,2 stupanj Celzijev - ističe za [Hrvatski crveni križ](https://www.hck.hr/novosti/narednih-godina-bit-ce-testirane-nase-spremnosti-i-vjestine/12000?ref=morski.hr) **dr. sc. Ivan Güttler**, klimatolog i zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).  
  
Kada bi promjene u klimatskom sustavu stale na ovim razinama, pojašnjava dr. sc. Güttler, većina zajednica, pa čak i one vrlo siromašne i ranjive, bi se s vremenom uspjele prilagoditi na Svijet koji je topliji za 1,2 stupanj Celzijev. 

\- Unatoč pozitivnim naporima, ipak nedovoljno brze i duboke promjene u funkcioniranju naših sustava za proizvodnju energije i hrane trenutno vode prema verziji budućnosti koja je do kraja ovog stoljeća toplija i preko 3 stupnja od kraja 19\. stoljeća - objašnjava Güttler.

![](https://www.hck.hr/UserDocsImages/vijesti/Fotke%202022/Sijecanj%202022/Bez%20potpisa%20(2).png?vel=60830)

Foto: Hrvatski crveni križ

Zadnjih godina svjedočimo užurbanoj zelenoj tranziciji uvođenjem novih i čišćih izvora energije za rad strojeva i vozila, te grijanja i hlađenja naših domova i radnih prostora. Međutim, brzina je još nedovoljna. Iako se prilagođavamo te gradimo i održavamo sustave za obranu od poplava i požara, zbog povećane frekvencije vremenskih ekstrema sve smo češće izloženi gubicima i štetama. 

\- Izreka Nadaj se najboljem, pripremaj se za najgore sasvim je prikladna za našu situaciju. Spremnost i vještine udruga kao što je Hrvatski Crveni križ bit će testirane narednih godina, a moja želja je da u zajednici meteorologa i hidrologa, te ostalih kolega na Državnom hidrometeorološkom zavodu, prepoznaju pouzdane partnere u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, od pripreme na ekstremne vremenske uvjete, unapređenja sustava upozorenja, edukacije građana, pružanja humanitarne pomoći do rada na održivosti i prilagodbi na klimatske promjene - poručuje dr. sc. Güttler. 

\- Europska agencija za okoliš svrstava Hrvatsku među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. S obzirom na povezanost atmosfere, hidrosfere i litosfere - pojašnjava **dr. sc. Tatjana Vujnović**, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze, promjene u jednom dijelu hidrološkog ciklusa odražavaju se na cijeli sustav. 

\- Hidrološki ekstremi, poput poplava uzrokovanih viškom oborina ili suša zbog nedostatka oborina, postaju učestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Rojas i suradnici (2013.) predviđaju značajan porast ukupnih šteta od poplava u EU ako se ne provede nužna prilagodba na klimatske promjene. Naime, ukupne štete mogle bi narasti sa 7 milijardi eura godišnje iz razdoblja 1981\. - 2010\. na 98 milijardi eura godišnje do 2080\. godine - ističe dr. sc. Vujnović.

![](https://www.hck.hr/UserDocsImages/vijesti/Fotke%202020/Sije%C4%8Danj%202020/crveni_kriz_biograd.jpg?vel=129691)

Foto: Hrvatski crveni križ

Navodi kako je u Hrvatskoj prosječno godišnje od poplava ugroženo oko 100.000 stanovnika (The World Bank, 2017.). 

\- S obzirom na projekcije klimatskih promjena, očekuje se intenziviranje hidrološkog ciklusa s povećanjem magnitude i učestalosti intenzivnih oborina, stvarajući preduvjete za učestalije poplave i povećanje maksimalnih godišnjih protoka. No, porast temperature i evapotranspiracije uz promjene u sezonskoj raspodjeli oborina mogu rezultirati smanjenjem količina površinskih i podzemnih voda, čime se povećava ranjivost na dugotrajne suše, naročito u dinarskom krškom području - objašnjava.  
  
Sve navedeno naglašava važnost točnih prognoza i pravodobnih upozorenja u prilagodbi zajednica ekstremnim vremenskim i hidrološkim uvjetima. 

\- Suradnja i primjena rezultata hidroloških istraživanja ključni su za smanjenje rizika od poplava i suša u Hrvatskoj, zahtijevajući angažman svih društvenih segmenata - zaključuje dr. sc. Tatjana Vujnović.

Tekst: Hrvatski crveni križ