> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Tabak: "Spremnost naše mornarice da reagira je ista kao što je zrakoplovstvo bilo spremno na pad drona"
- URL: https://www.morski.hr/tabak-spremnost-nase-mornarice-da-reagira-je-ista-kao-sto-je-zrakoplovstvo-bilo-spremno-na-pad-drona/
- Published: 2022-08-23T09:02:00.000Z
- Updated: 2022-08-30T20:56:01.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ratna mornarica

**Više od dva tjedna talijanska ratna mornarica slijedila je ruske vojne brodove po Jadranu, bili su si u dosegu nišana, ponekad na svega nekoliko stotina metara. Talijani su poslali i podmornicu te letjelice koje su pratile manevre Rusa, koji su htjeli prepriječiti prolazak američkog nosača zrakoplova USS Harry S. Truman.**

Javnost je o napetosti u Jadranu saznala naknadno, kad su Rusi otišli, a tek na upit novinara oglasio se i MORH koji je potvrdio da su sve znali, ali da nije bilo potrebe reagirati. Na upit **[RTL-a](https://www.rtl.hr/vijesti/hrvatska/tabak-spremnost-nase-mornarice-da-reagira-je-ista-kao-sto-je-zrakoplovstvo-bilo-spremno-na-pad-drona-0ca62430-2206-11ed-8b92-8e19cfbaf23b?ref=morski.hr)**, odgovorili su:

"Preko Mornaričkog operativnog središta Hrvatska ratna mornarica prati situaciju na Jadranskom moru, poglavito u zoni svoje odgovornosti. To se prije svega odnosi na plovidbu brodova stranih ratnih mornarica. Temeljem navedenog, Zapovjedništvo HRM-a upoznato je s nazočnošću, to jest, plovidbom brodova Ruske federacije Jadranskim morem. S obzirom na to da nije uočen ulazak brodova u teritorijalno more Republike Hrvatske, nije bilo ni razloga za reagiranja."

Upitali su ministarstvo i kakva je spremnost Hrvatske ratne mornarice te što sve imamo u svojoj mornarici, ali odgovor, kažu, nisu dobili.

Zato **Igor Tabak**, analitičar portala "OBRIS - Obrana i sigurnost" iz Zagreba, za RTL kaže da je spremnost naše mornarice da se suprotstavi opasnosti na moru jednaka spremnosti našeg zrakoplovnog sustava da reagira na situaciju koju smo imali s dronom koji je pao na Zagreb.

\- Imamo ono što smo imali zadnjih 30-ak godina, uložilo se minimalno. Posljednjih 30 godina napravili smo tri ili četiri broda, od toga jedan tijekom zadnje decenije. No, ako se ne varam, ni on još nije u punoj operativnoj službi i prototip je to klase ‘obalnih ophodnih brodova‘, koji su od početka bili smanjeni od onoga što nam zapravo treba. Ostatak te klase zaglavljen je u Brodosplitu i njegovom stečaju, o njihovoj sudbini ne zna se još ništa pouzdano - kaže ovaj vojni analitičar.

Nastavlja da o stanju obrambenog sustava polako prestaje biti moguće uopće ozbiljno razgovarati s obzirom na to da se prvi put u 20 godina dogodilo da Vlada još nije donijela Godišnje izvješće o stanju obrambenog sustava za lanjsku godinu, koje se obično donosi tijekom ožujka ili travnja.

![](https://morski.hr/wp-content/uploads/2021/05/51208303692_371580cd8e_o.jpg)

Foto: HRM

### **Radari isti kao prije 20 godina**

S, očito, tako slabom mornaricom, upitali su ga što uopće Hrvatska može kad nam pred vrata stigne nečija ratna mornarica.

\- Možemo ih detektirati, za to treba imati operativne radarske mreže. Hrvatska je imala velikih problema s pomorskim radarima, a kada smo utvrdili koliko su veliki ti problemi, trebali smo ih modernizirati, ali nismo. Javne nabave nismo raspisali pa su radari isti kao prije 20 godina i sad su djelomično operativni i s velikim problemima. Sonarnih mreža nemamo te se uvelike ovisi o mrežama rudimentarnih radara te o tome da plovila dobrovoljno upale transpondere (pa su onda vidljiva na civilnim nadzornim mrežama) - govori Tabak o tome kakve probleme imamo samo s mogućnosti detektiranja da nešto jest u Jadranu.

Kako nastavlja, problematična je i naša spremnost moguće reakcije na moru.

\- Imamo više desetaka godine stare brodove s antiknim naoružanjem, a takvi su i sami brodovi. Davno smo se u potpunosti ostavili podmorništva i stanje u čitavoj Hrvatskoj ratnoj mornarici je takvo kao ni u jednoj drugoj vojnoj grani. Konstantno se u druge grane ulagalo više nego u mornaricu, tu nije bilo spektakularnih programa obnove, čak nema ni suvisle priče o ozbiljnim programima obnove. Prije nekoliko godina kupljene su dvije otpisane topovnjače iz Finske koje su ondje bile za rezanje – i to su nama bili ‘novi brodovi‘. Nije se nabavilo ni otpisane strane minolovce, nemamo ih, a to je već dugo još jedna od planskih stavki. Hrvatska po pitanju ovakvih brodova u Jadranu kao što su ruski, može napraviti isto kao i po pitanju Striža nad Zagrebom (dron koji se srušio op.a) - govori sugovornik RTL-a.

No premijer Andrej Plenković je na obilježavanju Oluje u Kninu prvi put javno najavio da se ide u ozbiljnije ulaganje u ratnu mornaricu, da se ide prema nabavi višenamjenskog vojnog broda. Nekoliko dana poslije u medijima se pojavila informacija da bi to mogla biti nova korveta vrijedna pola milijardi eura koja bi bila duplo veća od sada najvećeg plovila u Hrvatskoj ratnoj mornarici, topovnjače "Kralj Petar Krešimir IV".

![](https://morski.hr/wp-content/uploads/2018/11/Topovnja%C4%8Da-izlazi-iz-%C5%A1ibenske-luke-1.jpg)

Foto: Dragan Zrnčević

\- U tim najavama spominje se Brodogradilište specijalnih objekata koji je dio Brodosplita koji ne isporučuje naručenu i već plaćenu klasu obalnih ophodnih brodova. Kad to nije isporučeno, hajdemo kod njih odmah naručiti i bitno kompleksnija plovila, i to s dalekim budućim rokom isporuke i velikim cijenama. A treba imati na umu da su se cijene postojećih obalnih ophodnih plovila u izgradnji tu mijenjale aneksima niz puta. Da ne velimo kako nije jasno ni hoćemo li te korvete, o kojima je bilo riječ, nabavljati prije ili nakon ‘kratkoročne i srednjoročne protuzračne obrane‘ o kojoj je nedavno pričao aktualni ministar obrane - kaže ovaj analitičar.

No, po pitanju ruskih ratnih brodova u Jadranu, MORH je objavio kako nije bilo potrebe da mi s naše strane reagiramo. No Rusi su bili tu, pred našim vratima i pratila ih je u stopu talijanska ratna mornarica. Koliko su Talijani dobro opremljeni i mogu li se oni ozbiljno suprotstaviti ruskoj mornarici?

### **Talijani imaju veliku flotu širokog spektra**

\- Talijanska mornarica ima što napraviti jer ima veliku flotu širokog spektra borbenih i drugih sposobnosti te nije slučajno da je sjedište američke Šeste flote i mornaričko zapovjedništvo u Italiji jer tamo postoji čitav niz raznih resursa. Prije dosta godina, pojedini vojni izaslanici u Zagrebu govorili su mi kako im uopće nije jasno što će Hrvatskoj bilo ratna mornarica ili obalna straža, da ne vide potrebu za ikakvim našim brodovima u Jadranu - rekao je Tabak. Dodaje, Hrvatska danas praktički jest ta koja samo gleda sa strane ozbiljne pomorske sile, a je li dobro i normalno da se odričemo i te vrste državnosti, u koju svi drugi intenzivno ulažu, kaže da se o tome vode ozbiljni prijepori.

Dajući konačnu ocjenu stanja naše mornarice, Tabak kaže:

\- Stanje hrvatskih resursa na Jadranu usporedivo je, ponavljam, sa stanjem zrakoplovnih resursa koje se vidjelo na djelu iznad Zagreba kada je bio opažen dron ‘Striž‘, i tu ne treba imati iluzija. Trebale bi velike investicije da se Hrvatska ratna mornarica dovede do normalnog operativnog statusa male, ali moderne EU i NATO mornarice.

![](https://morski.hr/wp-content/uploads/2022/06/52132125170_91da076163_k-e1654698643767.jpg)

Foto: MORH

Puno je to novca i to je puno kompleksniji set javnih nabava od onoga što je bilo tek naznačeno prije nekoliko tjedana, a ako bi se one radile kao što su se nabavljali borbeni avioni iz Francuske o kojima se, zapravo, ne zna ništa, to bi lako otvorilo i dodatne prostore za priče o korupciji.

Inače, u hrvatskoj ratnoj floti najveći i oružano najjači ratni brod je topovnjača Kralj Petar Krešimir IV i uz njega imamo još nekoliko topovnjača. Kum brodu je bio prvi predsjednik **Franjo Tuđman**, a jedan od ideja je bila da se zove Vukovar.

Topovnjača je izgrađena u Brodogradilištu Kraljevici 1991\. godine, a koristi se od 1992\. godine. Radi se zapravo o poboljšanoj inačici raketne topovnjače klase "Rade Končar" Jugoslavenske ratne mornarice.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš