> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Svjetski stručnjak za morske pse s timom znanstvenika objavio studiju o neobičnom i rijetkom psu u Jadranu
- URL: https://www.morski.hr/svjetski-strucnjak-za-morske-pse-s-timom-znanstvenika-objavio-studiju-o-neobicnom-i-rijetkom-psu-u-jadranu/
- Published: 2021-11-27T13:55:59.000Z
- Updated: 2021-12-07T07:16:37.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: istraživanje, Jadransko more, morski pas, National Geographic, Živi svijet

**Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić jedan je od tek nekoliko najvećih svjetskih stručnjaka za morske pse i raže. Posljednjih šest godina sa svojim timom aktivno radi na istraživanju jedne od najrjeđih dubokomorskih morskih pasa Jadranskog mora – morskog prasca (Oxynotus centrina). Opsežne terenske studije, sveobuhvatan pristup u laboratorijama i direktna suradnja sa ribarima rezultirala je zajedničkom publikacijom njegove ekipe u prestižnom časopisu [Journal of Fish Biology](https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jfb.14932?fbclid=IwAR3xOqaYtHQed8agUkDyLKVwe4mvry27AucYm-uiO7LLCrfT7mz4M-Sxt0M&ref=morski.hr) . Da zadovoljstvo bude još veće, ovaj rad predstavlja njegov 65\. znanstveni rad u karijeri, a tek mu je 30 godina!**

O kakvom kalibru znanstvenika se radi, dovoljno je izdvojiti samo da je **Andrej Gajić** rukovoditelj studija u National Geographic (Washtington, DC), šef studija pri Discovery Channel (New York), direktor Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA (koji radi duž istočnog Jadrana), UNESCO fellow, te kao šef NRCa pri Europskoj Okolinskog Agenciji sav svoj angažman je usmjerio ka boljem razumijevanju i dugoročnoj konzervaciji morskih pasa i raža našeg mora. Autor je dvije monografije, od kojih je prva bila pod pokroviteljstvom ministarstva Federacije BiH, druga je dobila službenu podršku ministarstva Slovenije i Hrvatske. Pored istraživanja Jadrana, kroz svoj posao radio je i predavao u više od 75 država naše planete, a čast nam je kazati da je i redoviti suradnik našeg portala za kojeg je više puta detektirao većini nepoznate vrste. Porazgovarali smo s njim i povodom najnovijeg istraživanja o također široj javnosti malo poznatoj vrsti.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/11/Spotlight-Talk-H.G.-Washington-D.C.-INRI-photo-National-Geographic-e1638021392718.jpg)

Foto: Sharklab ADRIA

**Nije tajna tko si i čim se baviš, no onaj jadranski dio tvojih istraživanja posebno je zanimljiv. Tvoj najnoviji rad bavi se neobičnom vrstom morskog psa, najčešće poznatog samo ribarima. O čemu se radi?**

– Da, u suradnji s prijateljima sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i Instituta za biologiju mora iz Kotora, posljednjih šest godina analizirali smo prisutnost morskog prasca u istočnom Jadranu. Pored brojnih vlastitih ekspedicija duž istočnog Jadrana (koje su rezultirale s devet zabilježenih jedinki) i direktno nam prijavljenih nalaza od strane ribolovaca, pomno smo pratili i društvene mreže – posebice one grupe vezane za ribolov na moru.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/11/Znanstveni-rad-Andrej-Gaji-C4-87.jpg)

Foto: Screenshot

Iako su znanstveni podaci o ovoj vrsti bili krajnje oskudni kroz protekla desetljeća, u periodu od svibnja 2015\. do rujna 2021, zabilježili smo 20 susreta, od kojih devet tijekom naših ekspedicija. Stvarni broj zabilježenih jedinki u ovom intervalu svakako je daleko veći, no ribari često izbjegavaju prijavljivanje nalaza, što stvara dodatnu iluziju o stanju pojedinih populacija. Studija koju smo objavili u **[Journal of Fish Biology](https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/jfb.14932?fbclid=IwAR3xOqaYtHQed8agUkDyLKVwe4mvry27AucYm-uiO7LLCrfT7mz4M-Sxt0M&ref=morski.hr)** ukazala je da lokaliteti između Zadra i Šibenika mogu biti jedno od najvažnijih staništa ove vrste u istočnom Jadranu – kazuje nam Andrej.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/11/Morski-prasac.jpg)

Morski prasac – Foto: Isola d’Elba App / Facebook

### **Za ljude potpuno bezopasan**

**Što možemo općenito reći o toj vrsti; kako živi, čime se hrani, za koga je (ne)opasna i je li ugrožena?**

– Prasac je iznimno raritetna i malo poznata vrsta, koja se tek sporadično susreće. Zadržava se neposredno iznad pjeskovitog ili muljevitog, a dosta rjeđe koraligenog dna vanjskog dijela šelfa i gornjeg dijela slaza – a bilježen je od 20 pa do gotovo 800 m dubine. U Jadranu najčešće naraste 50 do 80 cm ukupne dužine, dok u drugim dijelovima svijeta postoje navodi o dužini i do 150 cm. Tijelo je prekriveno vrlo izraženim plakoidnim krljuštima, koje nalikuju na zube. Upečatljivog je izgleda, u poprečnom presjeku jasno trokutasto, sa širokom i blago spljoštenom glavom koja završava tupom gubicom. Ispred obje leđne peraje nalazi se bodlja, koja se proteže duž peraje u potkožnom tkivu. Oportunistički je predator s visoko diferenciranom dentalnom garniturom. Hrani se prvenstveno crvolikim plijenom poput poliheta i sipunkulida, zatim brojnim vrstama beskralježnjaka morskog dna, kao i manjom bentoskom košljoribom. Baš kao i velika većina recentnih selahija (morskih pasa), u potpunosti je bezopasan za čovjeka – nasuport vjerovanjima koje smo stekli gledajući poznate blockbuster filmove – kaže Andrej.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/11/Morski-prasac-ulovljen-u-Ulcinju-Crna-Goraj-e1638021147171.jpg)

Foto: Sharklab ADRIA

– Prasac je sve češći slučajni ulov tijekom pridnenog ribolova koćaricom i popunicama. U pojedinim krajevima ribolovci iz praznovjerja smatraju da donosi lošu sreću pri sljedećem lovu, pa ga nazivaju i baksuz. Na otocima istočnog Jadrana od kože se pravila posebna vrsta brusnog papira, gdje su ulogu abraziva imale krljušti koje poput zuba strše sa kože.

Sve veći pritisci neselektivnog ribarstva, u kombinaciji s biološkim čimbenicima poput vrlo male gustoće populacija i velikog generacijskog vremena, doveli su morskog prasca gotovo pred sam rub opstanka. Tako se u Mediteranu smatra kritično ugroženom vrstom, dok se u teritorijalnim vodama Hrvatske prema aktualnoj Crvenoj knjizi morskih riba smatra ugroženim – pojašnjava Gajić.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/11/ROV-analize--C5-A1elfa-Jonsko-more-02-e1638021363466.jpg)

Foto: Sharklab ADRIA

### **Pomoću biomarkera iz jetre i slezene morskih pasa do odgovora na onečišćenje dubokog mora**

**Jadran spada u plitka mora i većina našeg mora je šelf, plići od 200 metara. Taj dio je relativno poznat, no što živi u onim većim dubinama prema Otrantu recimo?**

– Upravo morski psi i raže gornjeg dijela slaza su trenutni predmet zanimanja tima kojeg vodim. Iz tog razloga, odlučili smo da većinu naših znanstvenih kapaciteta preselimo na jug Italije i jug Albanije, kako bi po prvi put sistematski istražili raznovrsnost, stanje populacija, zdravstveno stanje i ugroženost ovih malo poznatih vrsta iz dubina. Tako i prve znanstvene rezultate očekujemo, ako Bog da već koncem iduće godine.

Dakako, pored prasca (*Oxynotus centrina*), vrste koje su nam tu od primarnog interesa su kostelj dubinac (*Centrophorus uyato –* prema starim taksonomskim shvaćanjima *C. granulosus*), pas mrkan (*Dalatias licha*), kostelj crnac (*Etmopterus spinax*), pas glavonja ili volonja sivac (*Hexanchus griseus*), volonja pepeljak (*Heptranchias perlo*), zatim baotidi poput voline (*Dipturus batis*), klinke (*Dipturus oxyrinchus*) i mnogih drugih vrsta.

Pomoću biomarkera koje nalazimo u jetri i slezeni, poput melanomakrofagnih centara, histološkim analizama pratit ćemo odgovor životinja na onečišćenje dubokom mora i druge pritiske koji u tim staništima vladaju. Također, primjenom histopatološke dijagnostike pokušat ćemo utvrditi zdravstveno stanje ciljanih vrsta, te identificirati od čega najčešće oboljevaju. Pored toga, tu su kvalitativno-kvantitativne analize progutane mikro- i nanoplastike, kao i daljnja akumulacija prezistentnih organskih zagađivača. To su sve, istina, studije koje sistematski prodovimo više od pet godina – no po prvi put ciljamo vrste iz dubokog mora – kazuje Gajić.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/11/Andrej-Gaji-C4-87-morski-pas-e1638017120948.jpg)

Foto: Osobni album / Facebook

**Fascinira me još nešto, ovo vam je 65\. znanstveni rad u karijeri, a imate samo 30 godina?**

– Upravo sam jučer saznao da mi je prihvaćen za tisak još jedan rad, vezan za sklatove u našem moru, a koji izlazi u znanstvenom časopisu [**Croatian Journal of Fisheries**](https://ribarstvo.agr.hr/?ref=morski.hr). Pored toga, dva rada vezana za neuropatologiju morskih pasa Atlantika imamo trenutno u recenzijama, dok još četiri, nadam se, završavamo do kraja ove godine.

Može se reći da sam karijeru započeo još u srednjoj školi, a prvi originalni znanstveni rad objavio sam već sa 19\. godina u Akademiji znanosti i umjetnosti. Danas, kao rukovoditelj studija u National Geographic (Washtington, DC), šef studija pri Discovery Channel (New York), direktor Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA (koji radi duž istočnog Jadrana), UNESCO fellow, te kao šef NRCa pri Europskoj Okolinskog Agenciji – sav svoj angažman sam usmjerio ka boljem razumijevanju i dugoročnoj konzervaciji morskih pasa i raža našeg mora. Pored istraživanja Jadrana, kroz svoj posao radio sam i predavao u više od 75 država naše planete.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/11/Prenatalna-dijagnostika-oboljenja-u-kotilistu-psa-pene-istocni-Jadran.jpg)

Prenatalna dijagnostika oboljenja u kotilištu psa pene istocni Jadran – Foto: Sharklab ADRIA

Za moje bavljenje ihtiologijom zalužnom se može smatrati svakako Prof. dr. Ivana Buj sa Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu i naše druženje tokom Europskog kongresa ihtiologije u Cavtatu, već davne 2007\. godine – pojašnjava uvijek fascinantni Andrej Gajić od kojeg smo do sad već puno naučili, a kako je nametnuo ozbiljan tempo, ništa manje od njega ne očekujemo ni u budućnosti.

Jurica Gašpar

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [ŠAPTAČ MORSKIM PSIMA Zaštitno lice National Geographica za Morski HR: “Ubijaju milijune radi peraja!”](https://www.morski.hr/saptac-morskim-psima-zastitno-lice-national-geographica-za-morski-hr-ubijaju-milijune-radi-peraja/)