> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # SUNCE NA PEŠKARIJI Odjeća od starih mreža i sunčane naočale od čepova: "Ribarstvo je tradicija, morski otpad nije" - URL: https://www.morski.hr/sunce-na-peskariji-odjeca-od-starih-mreza-i-suncane-naocale-od-cepova-ribarstvo-je-tradicija-morski-otpad-nije/ - Published: 2026-05-23T08:28:51.000Z - Updated: 2026-05-23T08:40:00.000Z - Author: Josip Tokić - Tags: Split, Ekologija, ribarstvo, morski ekosustav, Jadransko more **Plastic-free festival "Ribari i ribarsko prigovaranje", u četvrtak je transformirao splitsku peškariju u središte održivog ribarstva, *zero-waste* gastronomije i kreativne ekologije.** Ribarstvo je stoljećima temelj dalmatinskog identiteta, ali posljednjih desetljeća taj je identitet dobio jednog novog, nevidljivog i razornog neprijatelja – otpad. Upravo je iz tog razloga splitska peškarija, mjesto koje svakodnevno priča priče o moru, jučer navečer postala kulisa za plastic-free festival „Ribari i ribarsko prigovaranje“. Događanje, koje je organizirala vrlo aktivna Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u sklopu Interreg Italy-Croatia projekta FishNoWaste , okupilo je brojne građane, turiste, ribare, znanstvenike i kreativce s jednim zajedničkim ciljem: slavljenjem jadranske tradicije i glasnim apelom za očuvanje našeg mora. ### Otpad kao dio ribarskih priča U projektu FishNoWaste, Sunce se stoga bavi problemom otpada u ribarskim lukama i traženjem konkretnih rješenja za njegovo smanjenje. Koliko je situacija ozbiljna, najbolje znaju oni koji od mora žive. Ribari su danas prvi svjedoci stanja okoliša. U njihovim mrežama, uz ribu, svakodnevno završavaju plastika, limenke i drugi odbačeni predmeti. – To je zbilja jako problematično jer jednoj plastičnoj boci treba više od 450 godina da serazgradi. Iako, čak ni tada ona ne nestaje u potpunosti, već zapravo postane mikroplastika. Zato, htjeli – ne htjeli, otpad je postao sastavni dio ribarskih priča. – upozorila je Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta iz udruge Sunce. Koliko je ova situacija alarmantna, pokazali su podaci nastali na temelju znanstveno- ribarske suradnje u sklopu projekta. Naime, u posljednjih pet godina ribari u luci Tribunj iz svojih su mreža prikupili i kategorizirali čak 5 tona morskog otpada! Srećom, mlađe generacije prepoznaju važnost ovog problema. – Kroz cijeli život sam povezana s morem i sa tim silnim otpadom koji se nalazi ispod površine. Mi smo kao učenici jako osviješteni koliko plastike ima u moru, idemo na dosta akcija čišćenja i pomažemo koliko možemo – rekla je i Ljiljana Krističević, učenica Pomorske škole Split s ribarsko-nautičkog smjera, koja je na ovom odličnom festivalu sudjelovala u sklopu aktivnosti projekta Erasmus+ i to pod sloganom „(p)LOVITI se mora“, što je ujedno i nastavak promocije „Plavih karijera“ Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Podršku na terenu bez rezerve daju i ribarske zadruge, poput RZ Friška riba iz Kaštel Sućurca, čiji su predstavnici istaknuli težinu ovog poziva: – Naši kaštelanski ribari su zapravo budni od rane zore do kasno navečer. Love od Istre do Dubrovnika i stalno su na moru. Mi im pomažemo i koliko možemo im olakšavamo posao. Bilo to u projektima, nabavi materijala, opreme i svemu što im treba - rekli su. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/05/peskarija_festival_sunca--3-.jpg) Foto: Sunce ### "Od 7 naših udisaja, 6 dolazi iz mora" Znanstveni obol festivalu na koncu su dali stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split (IOR). Posjetitelji su iz prve ruke mogli naučiti o mikro-svijetu koji nas okružuje. Dr. sc. Darija Ezgeta Balić s Instituta predstavila je svima različite vrste školjkaša i puževa, naglašavajući važnost onoga što je sitno i oku nevidljivo, a ključno za ekosustav: – Osim posidonije koja je bez sumnje vrlo važna, naglasila bih i važnost planktona koji čini polovinu kisika na planeti. Jeste li znali da od sedam naših udisaja, šest dolazi iz mora, a jedan iz šuma ili kopna? Dok su odrasli učili od znanstvenika, najmlađi su okupirali STEM zonu Sunca. Kroz igru, praktične pokuse i interaktivne edukativne radionice nastale u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030., djeca i mladi učili su o štetnim posljedicama onečišćenja i mikroplastike. ### Besplatne degustacije koje su oduševile posjetitelje Gastro zona bila je, očekivano, jedno od onih glavnih mjesta okupljanja. Poznati splitski restorani pokazali su kako to u praksi izgleda zero waste kuhanje, odnosno pristup u kojem se namirnice maksimalno iskorištavaju, a otpad smanjuje na nulu. Kako su istaknula oba kulinarska tima, u svojem se radu uvijek vode idejom: „Zašto bacati nešto što se može iskoristiti?“. I čini se da je to formula za uspjeh jer je komiška/viška pogača Corto Maltesea, pripremljena od „starog“ kruha i rajčica s peteljkom, bila razgrabljena u dvije minute, a ništa drugačija situacija nije bila s triju jela iz Makarunove kuhinje, u čijoj su se pripremi iskoristili apsolutno svi dijelovi ribe. Održiv, a opet kreativni zaokret u pripremi ovih tradicionalnih jela savršeno je opisala jedna posjetiteljica, oduševljeno naglasivši da se radi o „spoju nečeg novog i starog na jedan moderan i umjetnički način“. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/05/peskarija_festival_sunca--11-.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/05/peskarija_festival_sunca--5-.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/05/peskarija_festival_sunca--8-.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/05/peskarija_festival_sunca--7-.jpg) Foto: Sunce ### Kružno gospodarstvo na djelu Festival je zapravo dokazao da kreativnost nema granica kada je u pitanju zbrinjavanje i recikliranje otpada nastalog u ribarstvu. Ribarska zadruga Adria iz Tribunja predstavila je svoj prepoznatljivi tradicijski rad u kojem se sve radi ručno – od soljenja, pakiranja, pa sve do etiketiranja i deklariranja proizvoda. Posebnu pažnju privukao je njihov ekološki projekt: od starih ribarskih mreža izradili su materijal za unikatne narukvice, želeći svima približiti važnost ponovne uporabe materijala. Bilo je na festivalu i odjeće nastale od starih ribarskih mreža kao i sunčanih naočala izrađenih od recikliranih plastičnih čepova prikupljenih iz mora. ### Audiovizualne projekcije i izložbe fotografija Kako je večer odmicala, zidovi peškarije spretno su se pretvorili u kino na otvorenom. Prikazano je devet kratkih emotivnih i edukativnih videa iz serijala projekta FishNoWaste, koji donose stvarne priče i svjedočanstva ribara o borbi s otpadom u mrežama, ali i o njihovoj neraskidivoj ljubavi prema moru i zajedništvu. Posebno emotivan i upečatljiv trenutak bila je i audiovizualna projekcija „Voice of the Sea – Posidonia oceanica“, nastala u sklopu projekta BIOPRESSADRIA. Spajajući umjetnost, znanost i tehnologiju, ova je instalacija dala stas i glas posidoniji, „plućima mora“, te educirala posjetitelje o njezinoj važnosti i ugroženosti. Edukativni ton zaokružen je dvjema sjajnim izložbama. Na samoj ribarnici postavljena je informativna izložba udruge Sunce „Plastična noćna mora“, koja je detaljno opisala izazove s morskim otpadom i konkretne savjete kako svaki pojedinac može smanjiti taj pritisak. S druge strane, u Marmontovoj ulici sve do 24\. svibnja ostaje otvorena izložba fotografija „Jadranska blaga“, nastala u sklopu projekta pod imenom ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas. Izložba donosi upečatljive kadrove hrvatskih i talijanskih autora koji prikazuju krhkost i ljepotu jadranskih vrsta. J.T.