> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Stogodišnja gajeta Šimica vraćena na Ugljan - URL: https://www.morski.hr/stogodisnja-gajeta-simica-vracena-na-ugljan/ - Published: 2026-03-03T09:16:57.000Z - Updated: 2026-03-03T09:16:57.000Z - Author: Ivelina Gašpar - Tags: Brodogradnja, Zadarski arhipelag, Ugljan, Preko **Bile su potrebne godine da u priješki porat uplovi nova gajeta! A najveće zasluge za to ima novoosnovana Udruga Santina iz Preka, koja ju je kupila od murterske obitelji prof. Vladimira Skračića, jednog od osnivača Latinskog idra.** Prije malo više od mjesec dana Udruga Santina održala je osnivačku skupštinu, ali ljubav prema moru, drvenim tradicijskim brodovima, jedrenju na latinsko idro i općenito maritimnoj baštini traje godinama, pišu [Naši Školji.](https://www.nasiskolji.hr/2026/03/02/udruga-santina-iz-preka-cuva-pomorsku-bastinu-otoka-ugljana/?fbclid=IwY2xjawQSWYJleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe-43bqmGOpFIFiWj4XbUjJUcsAkbL8XESg309gTnSGdWlXT1qqRHJJYoS9Cs%5Faem%5FqeiydqmhkpmXzZadMwir0Q&ref=morski.hr) ![](https://www.nasiskolji.hr/wp-content/uploads/2026/03/WhatsApp-Image-2026-02-23-at-11.54.24-300x225.jpeg) Foto: Udruga Naši Školji U udruzi nas ima već 50-ak, dosad smo s mojom gajetom sudjelovali na nekoliko regata, ali svi jedva čekamo da obnovimo Šimicu i na njoj zaplovimo, nadamo se na sljedećem Latinskom idru - govori predsjednik Udruge Santina Roko Šoša, koji svaki slobodan trenutak s prijateljima iz udruge posvećuje obnovi Šimice. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/03/gajeta.jpg) ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/03/gajeta1.jpg) Foto: Udruga Naši Školji Ističe da bi obnova mogla biti gotova za dva mjeseca, gajetu su kupili zahvaljujući donacijama Prečana, na čemu se svima zahvaljuje, a udrugu u radu podržavaju Turistička zajednica Općine Preko i Općina Preko. Na suhom vezu u Jazu najčešće se nalaze subotom prijepodne i rade na obnovi legendarne gajete, koja je bila jedan od najpopularnijih brodova na Murteru. Osnivanjem udruge žele ukazati na važnost očuvanja tradicijske brodogradnje i pomorske baštine, ponajprije u Preku, ali i na cijelom otoku Ugljanu. Poznato je da Prečani nisu bili brodograditelji, ali im je brod kao otočanima bio potreban u svakodnevnom životu. Povijesni podaci o ugljanskoj floti govore o ulozi broda u životu otočana – brodovi su se koristili većinom za prijevoz do svojih posjeda, ali i za ribarstvo. Gradili su se u brodogradilištima sjeverne i srednje Dalmacije, najvećim dijelom u Betini. \- Najčešći tipovi brodova u Preku bile su gajete, a bilo je i bracera, leuta i kaića. S našom Šimicom, sada je u Preku šest gajeta, nadamo se da će ih biti i više i da ćemo se upisati na kartu regata tradicijskih brodova - kaže Ivo Uhoda, koji, kao i Roko Šoša, u posljednje vrijeme sudjeluje u obnovi gajete Šimice. ![](https://www.nasiskolji.hr/wp-content/uploads/2026/03/WhatsApp-Image-2026-02-23-at-11.37.01-300x225.jpeg) Foto: Udruga Naši Školji A sada kada imaju udrugu, dodaje Vid Dunatov, žele organizirati vlastite projekte i edukacije, ali i nastaviti pomagati i sudjelovati u tradicionalnim feštama, od kojih je najvažnija Priješka legrica. \- Iskustva već imamo, ponajprije zbog organizacije regate gajeta na vesla Od Uljarne do Likorova mulića. Voljeli bismo da se udruzi pridruži što više mladih, poput našega Ivana Marfata, da u njima pobudimo interes za zaštitu pomorske baštine - poručuje Roko Šoša. U posljednjih 10 do 15 godina u Hrvatskoj raste interes za pomorsku (maritimnu) baštinu i tradicijske drvene brodove. Najstarije i najaktivnije su udruge i pojedinci s otoka Murtera. Od Istre do doline Neretve trenutačno je aktivno 20-ak udruga koje njeguju višestoljetnu hrvatsku pomorsku baštinu. Svake godine, u organizaciji Udruge Cronaves iz Splita, pojedine udruge sudjeluju na predstavljanju naše maritimne baštine na europskim festivalima, pišu [Naši Školji.](https://www.nasiskolji.hr/2026/03/02/udruga-santina-iz-preka-cuva-pomorsku-bastinu-otoka-ugljana/?fbclid=IwY2xjawQSWYJleHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEe-43bqmGOpFIFiWj4XbUjJUcsAkbL8XESg309gTnSGdWlXT1qqRHJJYoS9Cs%5Faem%5FqeiydqmhkpmXzZadMwir0Q&ref=morski.hr) Udruga Santina iz Preka prva je udruga za očuvanje pomorske baštine osnovana na Ugljanu. Želimo im uspjeh u radu! Premda su porti u Kukljici, Kalima i Preku u prvom desetljeću 20\. stoljeća vrvjeli gajetama, leutima, kaićima i batelama, kalafati, koju su zanat učili većinom od Murterina, najčešće su samo popravljali brodove ili se prihvaćali manje zahtjevnih gradnji. Prvi pisani tragovi o organiziranom pomorstvu otoka Ugljana datiraju iz sredine 18\. stoljeća, kada su otočani posjedovali 114 manjih brodova. U Preku i Ugljanu postojala je jedna tartanela (manji mletački ribarski brod), a sve ostalo bile su gajete i leuti. Početkom 19\. stoljeća, otočani su imali 51 gajetu i četiri leuta, a tih godina u Preku samo su četvorica muškaraca bili profesionalni pomorci. Tri godine poslije, na otoku su bile čak 83 gajete i pet leuta i svi brodovi većinom su se koristili u ribarstvu, a samo neki za prijevoz na kopno ili u druge dijelove otoka. Sljedećih godina broj brodova je rastao, 1820\. na otoku je bilo 105 manjih brodova, devet godina kasnije 109, a 1858\. otok je raspolagao sa 119 brodica – 10 bracera i 109 gajeta. U vlasništvu Prečana bile su četiri bracere i čak 41 gajeta, a od sredine 18\. do prve polovice 19\. stoljeća Prečani su u vlasništvu imali 207 brodica. Neke bracere služile su za trgovinu, a drugim brodovima išlo se u ribe ili su prevozili žito do mlinova na Krki. Posljednjih 20-ak godina 19\. stoljeća otočni brodari počinju obavljati malu obalnu plovidbu, 1898\. godine sa 30 brodova, većinom gajeta, a na razmeđi 18\. i 19\. stoljeća Prečani su svojim bracerama plovili duž cijele jadranske obale. U svim mjestima od Kukljice do Ugljana i Mulina bile su male lučice prikladne za pristajanje i vez malih brodova, a poznato je i da su Prečani 1858\. organizirali veliko čišćenje mjesne luke kako bi mogli vezati sve svoje bracere. I.N.