> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # STIŽU LI BOLJI DANI ZA OTOČANE? Uvode se mobilne ambulante, brzi brodovi i helikopteri - URL: https://www.morski.hr/stizu-li-bolji-dani-za-otocane-uvode-se-mobilne-ambulante-brzi-brodovi-i-helikopteri/ - Published: 2022-01-05T10:58:23.000Z - Updated: 2022-01-11T13:07:24.000Z - Author: Kristina Bokanić - Tags: Rijeka, Šibenik, Šibenski arhipelag, Split, Brijuni i Kvarner, EU fondovi, Hitna helikopterska služba, hitna medicinska pomoć, Ministarstvo zdravstva, Otoci, Vlada, Splitsko plovno područje, Elafiti, Pelješac i Korčula, Dubrovnik **Zlatni sat spašava život osobama koje su doživjele srčani udar. U prvih 60 minuta od infarkta nužno je što prije dovesti pacijenta do bolnice kako bi oštećenje srca bilo što manje. No što kada se takva i slične nesreće dogode na nekom od hrvatskih otoka, gdje gotovo niti ne postoji sustav hitne medicinske pomoći?** Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, u Hrvatskoj je **stalno naseljeno 49 otoka** i poluotok Pelješac, a najveći broj stanovnika broje otoci Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis i Rab. Svi redom nose isti križ – jedva nekakvu ili gotovo nikakvu dostupnu zdravstvenu skrb. Uzet ćemo za primjer otok Brač, na kojem živi više od 14 tisuća ljudi, a otok nema ni pedijatra, ni ginekologa [ni adekvatan brod za hitan medicinski prijevoz](https://www.morski.hr/foto-pogledajte-kakvim-se-gliserom-prevoze-hitni-pacijenti-s-braca-brod-je-u-ocajnom-stanju-ovo-je-nedopustivo/). Otok Mljet, koji ima 10 puta manje stanovnika od Brača, ima “sreće” – od prošle godine tamo postoje dva liječnika opće prakse na tisuću stanovnika. Ljeti, usred sezone, pacijenata je i više. Pa ipak na web stranici navedenog ministarstva se hvale kako je Hrvatska, uz Finsku, “jedina zemlja u Europi koja sustavno brine o svojim otocima”. Teško da bi Bračani to mogli potvrditi. I vrapcima na grani je jasno da je ovakvo stanje neodrživo, a čini se da je počelo zvoniti i u glavama članova Vlade, na kojoj je prije dva tjedna usvojena Odluka o donošenju *Nacionalnog plana razvoja* otoka 2021.-2027\. godine i Akcijski plan 2021.- 2023\. za provedbu. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/09/Sanitetski-prijevoz-hitna-pomo-C4-87-Supetar.jpg) Foto: Facebook ### Što donosi Nacionalni plan razvoja otoka? Strategija razvoja otoka, između ostalog, uključuje jačanje sustava primarne zdravstvene zaštite kroz ulaganje u infrastrukturu i razvoj usluge telemedicine, naročito na manjim i udaljenim otocima – kazali su nam u **Ministarstvu zdravstva**, napominjući da će se ići u jačanje kapaciteta i opremljenost domova zdravlja, laboratorija i izvanbolničke specijalističke zdravstvene zaštite, unaprjeđenje sustava hitne medicine te daljnji razvoj ljekarničke mreže na otocima. No kako navesti liječnika da primjerice iz Zagreba preseli na Lastovo? Poticajnim radnim uvjetima – tvrde nam u ministarstvu te dodaju kako će se na nacionalnoj razini financirati specijalizacije iz **obiteljske medicine, hitne medicine, pedijatrije i ginekologije** kao i druge specijalizacije koje su posebno deficitarne na otocima. Medicinsku opremu i potrebne specijalizacije planiraju financirati iz EU fondova, a u Vladi su uvjereni da će dostupnost zdravstvenih usluga na otocima utjecati i na razvoj tamošnjeg zdravstvenog turizma izvan turističke sezone. Na većim otocima planira se jačanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u sklopu domova zdravlja što bi u konačnici, kažu, trebalo rezultirati rjeđim odlascima pacijenata na bolničku i specijalističku obradu na kopno te racionalizacijom osobnih troškova za otočno stanovništvo. ### Uvode se mobilne ambulante i hitna helikopterska služba Što se tiče otoka na kojima postoji mali broj stanovnika planira se uvođenje mobilnih ambulanti, dok se na pučinskim otocima namjerava razvijati telemedicinska infrastruktura i usluga. Pružanje hitne medicinske skrbi i prijevoza pacijenata s otoka do kopna osigurat će se nabavom i opremanjem **brzih brodica** i uspostavom sustava **hitne helikopterske službe (HEMS)**. To znači da će se morati ulagati u izgradnju heliodroma i adaptaciju lučkih pristaništa na otocima za prihvat helikoptera, odnosno brzih brodica. U planu je i razvoj sustava mobilnih ljekarni, osobito na udaljenim otocima. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/05/Heliodrom-helikopter-hitna-pomo-C4-87-e1590252198998.jpg) Foto: Siniša Radić Podsjećaju nas u ministarstvu zdravstva kako su u prosincu 2020\. godine krenuli u ispitivanje tržišta i u informiranje “zainteresiranih gospodarskih subjekata” o planovima ministarstva oko nabavke helikoptera za hitnu pomoć. Riječ je, kažu, o zahtjevnom projektu koji iziskuje barem godinu do dvije priprema. – U prvoj fazi planira se nabava usluge koju bi pružali operateri s kojima bi Ministarstvo sklopilo Ugovor o pružanju usluge HEMS-a. U tom slučaju Operater bi uslugu pružao svojim helikopterima uz korištenje vlastite letačke posade. Ministarstvo odnosno HZHM bi osiguralo medicinsko osoblje (liječnike i medicinske sestre/tehničare). Ugovor s pružateljem usluga HEMS-a planira se sklopit na rok ne kraći od 5 godina – istaknuli su nam u **Ministarstvu zdravstva**. Za izradu dokumentacije za uspostavu HEMS-a već je zatražena financijska pomoć iz EU fondova, a postupak odobravanja još je u tijeku. ### U tijeku je izgradnja i opremanje brodica za hitnu pomoć U sklopu EU projekta „Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama“ proveden je postupak javne nabave za gradnju i opremanje **šest brzih brodica**. Na natječaju je odabrana ponuda Zajednice ponuditelja Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. s cijenom 76,4 milijuna kuna s PDV-om, pri čemu je 85% sredstava osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ostatak pokriva država. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/10/ISKRA-BRODOGRADILI-C5-A0TE-UGOVOR-021.jpg) Foto: Iskra brodogradilište Šibenik Brodogradilišta su dužna isporučiti brodove **u roku 2 godine** od potpisivanja ugovora, a brodovi će biti stacionirani u lukama **Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar** i **Dubrovnik**. Osim za hitan medicinski prijevoz, brodice će se koristiti i za potrebe traganja i spašavanja te u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa. Kako bi se prevenirali nepotrebni troškovi prijevoza s otoka na kopno omogućeno je izvođenje medicinsko-biokemijskih pretraga pomoću automatskih biokemijskih analizatora na ukupno 12 lokacija: Dubrovačko-neretvanska županija- Ispostava Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo, Mljet; Primorsko-goranska županija- Ispostava Cres, Mali Lošinj, Rab; Splitsko-dalmatinska županija- Ispostava Jelsa na Hvaru, Supetar, Šolta, Vis; Zadarska županija- Ispostava Preko. ### Kako privući zdravstvene djelatnike na otoke? Uzalud ulaganje u infrastrukturu i opremu, ako ih nema tko koristiti. Nedostatak zdravstvenog osoblja na otocima i općenito njihova nezainteresiranost da žive u slabo dostupnim sredinama, izazov je s kojim će se morati malo bolje pozabaviti i jedinice lokalne samouprave. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2019/04/Rab-pristani-C5-A1te.jpg) Foto: Dražen Kasprek – Problem nedovoljne zainteresiranosti ili ne zadržavanja zdravstvenog kadra na otocima neće biti moguće riješiti bez osiguravanja boljih radnih uvjeta uz uspostavu sustavnog nagrađivanja prema radu odnosno uvjetima rada u ruralnim krajevima. Tu se treba uključiti i lokalna uprava i samouprava koja treba dodatno stipendijama stimulirati upis na medicinske fakultete te motivirati mlade da se vrate i zadrže u regiji. Lokalna uprava i samouprava trebaju osigurati i stanove te kvalitetnije životno okruženje za obiteljski život doktorima medicine, ali svim drugim profesijama u zdravstvu koje nedostaju – napominju u **Ministarstvu zdravstva**. Kažu nam da su u razdoblju do 2027\. godine osigurana sredstva za specijalističko usavršavanje u području primarne zdravstvene zaštite te za jačanje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja. Postupak programiranja s Europskom komisijom trebao bi započeti krajem siječnja, a realizacija za oko 460 specijalizacija, u procijenjenom ukupnom iznosu od oko 510 tisuća kuna, u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za cijelu Hrvatsku, trebala bi krenuti polovicom ove godine. Kristina Bokanić **PROČITAJTE JOŠ:** > [FOTO Pogledajte kakvim se gliserom prevoze hitni pacijenti s Brača: “Brod je u očajnom stanju, ovo je nedopustivo!”](https://www.morski.hr/foto-pogledajte-kakvim-se-gliserom-prevoze-hitni-pacijenti-s-braca-brod-je-u-ocajnom-stanju-ovo-je-nedopustivo/)