> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# STIVANSKO DRUŠTVO Čitaonica stara 140 godina
- URL: https://www.morski.hr/stivansko-drustvo-citaonica-stara-140-godina/
- Published: 2022-11-24T11:32:32.000Z
- Updated: 2022-11-24T15:23:55.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Tradicija i kultura, Splitsko plovno područje, Sutivan

SUTIVAN - **Knjižnice i čitaonice u povijesti su Dalmacije odigrale važnu ulogu, ne samo kao kulturna središta i izvori informacija nego i kao promicatelji hrvatskoga jezika u javnom životu, hrvatske ikonografije i simbolike te kao mjesta začetka kulturnih i športskih društava koja su promicala nacionalnu svijest izvan njihovih prostora.** 

U Dalmaciji su prve čitaonice otvorene 1860-tih godina u Splitu, Zadru i Dubrovniku a nedugo zatim i u manjim gradićima i mjestima na obali i otocima. Borbu za hrvatski jezik nasuprot talijanskog, započetu 1866\. po principu „jedan jezik-jedan narod“, promicala je Narodna stranka. Prihvaćanjem Gajeve štokavice kao standardnog jezičnog izraza Hrvata stvoreni su temelji nacionalnoga jedinstva.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/06_cr-1.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/03-1.jpg)

Primat među bračkim čitaonicama drži pučiška čitaonica „Hrvatski skup“ osnovana već 1868\. godine. Pobjeda Narodne stranke na izborima za Dalmatinski sabor 1870\. dala je poticaj i drugima pa je 1874\. u Nerežišćima osnovano „Narodno nerežiško društvo“, u Milni „Milnarsko narodno posijelo“ a **u Sutivanu 8\. lipnja iste godine čitaonica pod imenom „Narodna kavana k zastavi Slave“**. Zapisano je da je vlasnik Pjerotić svoju čitaonicu: „*Po hrvatsku nakitio, s grbom mile Trobojnice u središtu.*“ Pod istom su trobojnicom Stivanjani sudjelovali i na dočeku austro-ugarskog cara i kralja Franje Josipa koji je pohodio Sutivan 23\. travnja 1875.

Zanimljiva je i vijest iz Narodnog lista 1880\. godine da su uprkos zabrani carinika, prilikom posjeta carskoga Namjesnika Stivanjani na svojim brodovima i kućama izvjesili hrvatsku trobojnicu s grbom i zbog toga pozvani na obavijesni razgovor kod političkog činovnika u Supetru.

Osamdesete godine 19\. stoljeća obilježila je na Braču politička borba „narodnjaka“ sa svojim čitaonicama i „autonomaša“ sa svojim „Casinima“ u kojoj su u konačnici prevladali „narodnjaci“ i postupno istisnuli talijansko nazivlje iz imena raznih društava na otoku. Nakon toga započinje „zlatno doba“ bračkih čitaonica koje osnivanjem raznih kulturnih društava svoju djelatnost šire kroz sve slojeve društva.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/01.jpg)

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/11/04.jpg)

Nemamo podatke o tome do kada je djelovala prva stivanska čitaonica ali zabilježeno je da je **25\. studenog 1882.** godine nastojanjem tadašnjeg načelnika Ivana Lukšića Nižetića, dr. Stjepana Buzolića, Ivana Definisa i Petra Kirigina **svečano otvorena čitaonica „Stivansko društvo“ čiju 140-tu godišnjicu obilježavamo ove godine u Narodnoj knjižnici Sutivan prigodnom izložbom**. U čitaonici je 1890\. održan svečani prijem za Stjepana Buzolića, pedagoga, pjesnika i prevoditelja koji je tada bio zastupnik u Dalmatinskom saboru. Svečanosti je nazočilo 48 članova „Stivanskog društva“, a Sutivan je tada brojio 1875 stanovnika.

Prilikom 50-godišnjice biskupovanja J.J.Strossmayera 1900\. g., koji je bio pokrovitelj osnivanju brojnih dalmatinskih čitaonica, Stivanjani su prema zapisima: „Uputili biskupu brzojavne čestitke, mjesto okitili sagovima, zapalili vatromet, a na Općini i Stivanskom društvu izvjesili trobojnice.“

Odigravši važnu društvenu i političku ulogu u tim godinama stvaranja svijesti o hrvatskome nacionalnom jedinstvu čitaonice su ostavile neizbrisiv trag u povijesti otoka Brača. Danas su narodne knjižnice u Sutivanu, Supetru, Postirima, Pučišćima, Selcima i Bolu nositelji kulturnoga i društvenoga života otoka te informacijski centri, čuvari i promicatelji prebogate bračke baštine.

Franjo Mlinac