> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Štern: Riječka rafinerija ključna, Vlada mora imati aktivniju ulogu - URL: https://www.morski.hr/stern-rijecka-rafinerija-kljucna-vlada-mora-imati-aktivniju-ulogu/ - Published: 2026-03-31T10:23:38.000Z - Updated: 2026-03-31T10:23:38.000Z - Author: Josip Tokić - Tags: Gorivo, nafta **Na horizontu nema smirivanja stanja na Bliskom istoku, Hormuz ostaje zatvoren za sve koje Iran smatra "neprijateljima", cijena sirove nafte u ožujku je porasla više od 55 posto, što se prelijeva na cijene goriva, pa dalje na šire gospodarstvo.** \- Već više od mjesec dana slušamo o stalnom rastu cijena nafte, uz povremene kratke stagnacije ili blage padove. To će trajati do kraja događaja koji su uzrokovali ovaj rast, rekao je **Davor Štern** u [Studiju 4 HTV-a](https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/stern-europa-vec-osjeca-posljedice-krize-lng-odlazi-prema-aziji-12647216?ref=morski.hr). Dodaje kako je i sam očekivao još snažniji skok cijena. – Burze su očito opreznije nego prije, jer se prognoze mijenjaju iz sata u sat. U nekim ranijim razdobljima rast bi bio i znatno veći, ali i ovih 55 posto u mjesec dana je ogroman skok - istaknuo je. Štern podsjeća da su slični skokovi viđeni i ranije, no upozorava na novu dimenziju ove krize i napominje: *"Slične situacije bile su 2022., ali i ranije – 1964., 1973\. i 1979\. godine. Međutim, ovo je sada drukčije jer nisu pogođeni samo nafta i derivati,"* rekao je Štern. ### Ugrožene i druge ključne sirovine – U zemljama Zaljeva proizvode se umjetna gnojiva i aluminij. Velika tvornica aluminija u Bahreinu već je pogođena, a cijena aluminija porasla je oko 40 posto - upozorava Štern. Prema njegovim riječima, posljedice se prelijevaju diljem svijeta. To stvara dodatni pritisak i na Europu. \- Globalna energetika funkcionira kao sustav spojenih posuda. Kad na jednom mjestu nestane robe, ona se povlači iz drugih dijelova svijeta. Iako Europa nije bila snažno ovisna o nafti iz Zaljeva, sada se dobavljači preusmjeravaju prema Aziji, gdje su kupci spremni platiti više. To može dovesti do nestašica i viših cijena i u Europi - objašnjava. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/03/mostafa_meraji-sea-6811799.jpg) Foto: Pixabay ### Hormuški tjesnac ključna točka krize, Hutisti prijete Crvenome moru Hormuški tjesnac, iznimno bitna stretška točka kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, ostaje i jedna od ključnih točaka globalne nestabilnosti. Iran zbog svog geografskog položaja praktički kontrolira taj prolaz, rekao je Štern. Upozorava i na moguće dodatno pogoršanje situacije ako bi se problem proširio/vratio na Crveno more i Sueski kanal. Poseban rizik predstavljaju i prijetnje jemenskih Hutija, saveznika Irana. – Hutisti prijete napadima na brodove u tom području. Ako se to dogodi, mogli bismo govoriti o puno većem problemu, pa i ozbiljnoj globalnoj krizi - upozorio je Štern. Komentirajući najave američkog predsjednika **Donalda Trumpa** o mogućem zauzimanju iranskog izvoznog čvorišta, otoka Kharg, Štern smatra da to ne bi bitno promijenilo ukupnu sliku. – Ta iranska nafta nije toliko presudna na globalnoj razini. Veća šteta je već napravljena samom krizom - kazao je. No upozorava na problem nestabilnih političkih odluka i dodaje: *"Trump iz dana u dan mijenja stavove – od dopuštanja izvoza do prijetnji zabranama. U praksi, jedino što može jest pokušati zaustavljati tankere na otvorenom moru"*. ### Naplata prolaza kroz Hormuz? Situaciju dodatno kompliciraju potezi Irana, koji razmatra uvođenje naplate prolaska kroz Hormuški tjesnac i ograničavanje pristupa određenim brodovima. Štern smatra da bi takav potez bio suprotan međunarodnom pravu. – Međunarodni plovni putevi moraju biti otvoreni svima. Ako bi se počelo naplaćivati ili zabranjivati prolaz, to bi otvorilo potpuno novo i opasno razdoblje - upozorio je. Dodaje da bi takva praksa mogla imati domino-efekt i kaže: *"Onda bi i druge države mogle početi ograničavati prolaz, primjerice kroz Jadran ili druga mora, što bi dodatno destabiliziralo globalni promet"*, rekao je. ### LNG se preusmjerava prema Aziji, Europa već osjeća posljedice Štern upozorava da Europa već trpi posljedice poremećaja na energetskom tržištu. Usporavanje europske ekonomije nije počelo sada, nego još s prestankom kupnje ruske nafte i plina. Europa je tada već počela gubiti utrku, rekao je. Iako je dio gubitka nadoknađen uvozom ukapljenog plina (LNG), sada dolazi do novih problema. Prema Šternu, sve više LNG-a završava na azijskom tržištu, gdje su kupci spremni platiti višu cijenu. \- Vidjeli smo kako su brodovi koji su krenuli prema Europi skrenuli oko Afrike i otišli prema Dalekom istoku. To bi moglo dovesti do novih problema za Europu. Može doći do poremećaja u opskrbi LNG-jem, a Europa bi tako mogla ostati bez plina koji joj je nužan - upozorio je. Iako trenutačno nije sezona grijanja, posljedice bi se mogle osjetiti u industriji, smatra. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/03/hpgruesen-the-outer-port-3108235.jpg) Foto: Pixabay ### Hrvatska kao energetski hub za regiju Štern ističe kako Hrvatska posljednjih godina dobiva sve važniju ulogu u transportu nafte i plina, ponajprije zahvaljujući JANAF-u i LNG terminalu na Krku. Dodaje da, unatoč padu domaće proizvodnje nafte i plina, Hrvatska ima snažnu infrastrukturu. – Uz JANAF i LNG terminal, tu je i rafinerija u Rijeci, što nam daje dobru osnovu za stabilnu opskrbu - istaknuo je. Štern smatra da Hrvatska može igrati ključnu ulogu u opskrbi zemalja koje nemaju pristup moru i kaže *"Možemo biti važni za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku i Slovačku. To su zemlje koje imaju interes da se kod nas razvije energetski hub"*. Odbacio je tvrdnje o nedostatnim kapacitetima kazavši: *"Praksa pokazuje suprotno – tankeri dolaze u Omišalj, a nafta se transportira dalje prema istoku. Naftovod je u punoj funkciji i može zadovoljiti potrebe šire regije*." ### Rafinerija Rijeka kao ključni potencijal, Vlada bi trebala imati aktivnu ulogu Govoreći o rafineriji u Pančevu, Štern ističe kako je pitanje vlasništva i dalje otvoreno. – Neizvjesno je hoće li doći do prijenosa vlasništva s Gazproma i tko bi ga mogao preuzeti. MOL je zainteresiran, ali ostaje pitanje hoće li do toga doći i kakav će biti stav SAD-a - rekao je. Posebno naglašava važnost riječke rafinerije i kaže: *"Rijeka nema razloga ne raditi punim kapacitetom. Može preraditi oko 4,5 milijuna tona nafte, što je dovoljno za Hrvatsku i dio regije".* No upozorava na ključan problem upravljanja i tvrdi: *"Ne bismo smjeli ovisiti o volji Mađarske da se ta rafinerija pokrene u punom kapacitetu, nego bi tu hrvatska Vlada, koja je još uvijek vlasnik 44 posto Ine trebala imati svoju riječ"*. J.T.