Sredozemni gradovi pripremaju se za tsunami

Rizik od značajnijeg i jačeg tsunamija u sljedećih 30 godina je gotovo 100%, stoji u izvješću UNESCO-a u kojem se, uz ostalo, poziva obalne gradove da budu ‘u pripravnosti za tsunami’

Tsunami bi uskoro mogao pogoditi velike gradove na ili u blizini Sredozemnog mora, uključujući Marseille, Aleksandriju i Istanbul, s gotovo 100 postotnom vjerojatnošću, u sljedećih 30 godina, prema UNESCO-vom izvješću.

Predviđa se da će rizik od tsunamija u mediteranskim obalnim gradovima rasti s porastom razine mora. Dok su zajednice u Tihom i Indijskom oceanu, gdje se događa većina tsunamija, često bile svjesne opasnosti, ona je dosta podcijenjena u drugim obalnim regijama, uključujući Mediteran.

Foto: Pixabay/Marseille

UN-ova obrazovna, znanstvena i kulturna organizacija priopćila je da će se pet rizičnih gradova na području Mediterana pridružiti drugima, njih 40 koji su spremni za tsunami do sljedeće godine. Osim Marseillea, Aleksandrije i Istanbula, tu su Cannes i Chipiona, grad na španjolskoj obali Atlantika u blizini Cádiza, piše The Guardian.

Program “spremni za tsunami” dio je šireg napora UNESCO-a, koji je pokrenut uoči UN-ove konferencije o oceanima u Lisabonu, kako bi se osiguralo da sve rizične zajednice znaju što i kako učiniti u slučaju tsunamija do 2030. godine.

– Tsunamiji iz 2004. i 2011. bili su poziv na buđenje – rekao je Bernardo Aliaga, vodeći stručnjak za tsunami pri UNESCO-u.

– Prešli smo dug put od 2004. godine. Danas smo sigurniji. Ali postoje praznine u pripremljenosti i moramo se poboljšati, moramo osigurati da posjetitelji i zajednice razumiju upozorenja – kaže Aliaga.

Tsunami u Indijskom oceanu, najsmrtonosniji u povijesti, ubio je oko 230.000 ljudi u 14 zemalja, dok je potres magnitude 9,1 i tsunami 2011., koji je dosegao gotovo 40 metara u visinu, ubio 18.000 ljudi u Japanu.

UNESCO ističe da će pet gradova Sredozemnog mora, a koji su u opasnosti, biti spremno za tsunami do 2023.

– Radi se na uspostavljanju 12 centara za upozoravanje na tsunami koji pokrivaju veći dio oceana, uključujući Sredozemno more – kaže Aliaga.

Centri upozorenja ukključuju Grčku, Tursku, Italiju, Francusku i Portugal.

– Rizik od tsunamija je podcijenjen u većini područja, uključujući Mediteran – rekao je Aliaga.

– Moramo prenijeti poruku – dodao je. – Na Mediteranu, nema sumnje u to, jer više nije ‘ako’, nego ‘kad’.

Jedan od najsmrtonosnijih potresa u povijesti pogodio je Portugal na Dan Svih svetih 1755. godine. Tad je u potresu  poginulo 50.000 ljudi, a mnogi su drugi poginuli u požarima i tsunamiju koji su uslijedili.

Tsunamiji visoki samo 1,5-2 metra mogu podići automobile sa zemlje, dok manji valovi mogu rezultirati ‘zidovima’ vode koji putuju brzinom 65 km na sat.

– Povećanje razine mora, koje povećava utjecaj tsunamija na obalne zajednice, razlog je više za ubrzanje tempa – rekao je.

Studija iz 2018. otkrila je da porast razine mora povećava rizik od tsunamija, jer oni tad mogu putovati dalje u unutrašnjost. Učestalost poplava uzrokovanih tsunamijem porasla je za 1,2 do 2,4 puta s povećanjem razine mora od 45 cm i od 1,5 do 4,7 puta za povećanje od 90 cm, pokazalo je istraživanje.

Vlasti u Aleksandriji, Istanbulu, Marseilleu, Cannesu i Chipioni rade na pripravnosti za “tsunami”, uključujući znakove i postupke za evakuaciju, kao i planove za upozoravanje turista.

– Želimo da 100% zajednica, gdje postoji dokazana opasnost, bude spremno na tsunami – rekao je. – Imat će karte evakuacije, izvodit će vježbe i imati 24-satna upozorenja – objašnjava.

Upozorenja su aktivirana oko 10 minuta nakon potresa, rekao je, i mogu imati oblik razglasa ili WhatsApp poruka, svejedno je.

– Ako je lokalni tsunami, imate najviše 20 minuta prije nego udari prvi val. Drugi val je veći i dolazi 40 minuta nakon prvog. Još uvijek imate mogućnost bijega – objašnjava.

Vladimir Ryabinin, izvršni tajnik UNESCO-ve Međuvladine oceanografske komisije, rekao je da je više od 40 zajednica već sigurnije sad kad je implementiran program spremnosti za tsunami. – Ako želimo odgovoriti na ovaj globalni izazov do 2030., moramo ubrzati i pojačati svoj program – zaključuje.

Z.G.