> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# SRDELA I DALJE PRESITNA - Ni dvomjesečni lovostaj ne pomaže: "Previše je predatora i lovi se prekomjerno!"
- URL: https://www.morski.hr/srdela-i-dalje-presitna-ni-dvomjesecni-lovostaj-ne-pomaze-previse-je-predatora/
- Published: 2025-03-05T08:23:00.000Z
- Updated: 2025-03-05T08:52:39.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ribolov, srdele, Živi svijet

**Unatoč dva mjeseca lovostaja srdela je i dalje presitna! 'Nije isto loviti nedoraslu ribu ili onu koja se barem jedanput izmrijestila pa će i 70-ak komada u kili uskoro biti san', kaže prof. Soldo**

Kao i ostatku Hrvatske, i na ribarnici u zagrebačkim Utrinama, vidljivo je da je **srdela presitna** – toliko da su novinari [Večernjeg lista](https://www.vecernji.hr/barkod/istrazili-smo-unatoc-dva-mjeseca-lovostaja-srdela-je-i-dalje-presitna-1840505?fbclid=IwY2xjawIz9p9leHRuA2FlbQIxMQABHREKcUWqaXjVu1gmsGBljYODNU6HtZl-5efJyz6shYrKTaaPq%5Fql93Zwjw%5Faem%5FVOtqXgCl7MfExoCbuuo02w&ref=morski.hr) za 5 eura izbrojali čak 72 komada male plave ribe – od kojih 46 srdela i 26 inćuna. Prve, dužine između 11,50 i 13,50 centimetara, činile su oko dvije trećine – 680 grama, dok je skor na vagi za inćune pokazivao 315 grama.

– Možemo samo pretpostaviti što se događa, a za rješenja su nadležni Institut i resorno ministarstvo. No činjenica je da je u moru definitivno previše predatora, sve više tuna, dupina, koji nam predstavljaju probleme, a s druge strane pitanje je i kako priroda podnosi klimatske promjene. I prije 15-ak godina srdela je nestala pa se vratila. Možda se to opet ponavlja – kaže predsjednik Ceha za ribarstvo HOK-a **Stjepan Nedoklan** te dodaje: 

– Mi, ribari, možemo se samo prilagođavati, ništa drugo. Ako nema srdele, lovit ćemo losose, valjda ćemo i za njih naći neko tržište – šali se, aludirajući na odbjegle primjerke iz uzgajališta iz podvelebitskog kanala.

### Veličina ovisi i o tome gdje se love

Od resornih se doznaje kako pecatura srdele u veljači nije svugdje loša. U tvornice za preradu male plave ribe ovih dana stižu i veći primjerci – između 39 i 46 komada po kilogramu, što znači da veličina ovisi i o tome gdje se love. Srdela se, naime, na ribarnice uglavnom plasira iz manjih ribarskih brodova do 12 metara koji jedini smiju ribariti u kanalima – a tu je obično manja. Činjenica je, međutim, da je i lani drastično pao stok srdele – toliko da je ni hrvatske tvornice za preradu ribe nisu imale dovoljno, a uzgajališta tuna, koja su također veliki potrošači domaće srdele i inćuna, morala su se okrenuti većem uvozu haringe i druge ribe.

**Ante Mišura,** ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, objašnjava kako je pecatura broj jedinki u kilogramu, a kako ribe prolaze kroz različite periode hranjenja i razmnožavanja odnosno debljanja i mršavljenja tijekom godine, broj jedinki po jedinici mase nije dovoljno indikativan pokazatelj promjena u populaciji. Primjerice, srdela se mrijesti tijekom zimskog perioda te je početkom mrijesta teža radi punih gonada. Krajem sezone mrijesta značajno gubi na masi pa ih u kilogramu može biti više u fazi mirovanja (npr. u svibnju). Biološki je stoga ispravnije promatrati srednju dužinu svih analiziranih jedinki tijekom godine, iako ona može upućivati i na promjene u karakteristikama ribolovnih aktivnosti, vremenu ribolova, području i razdoblju godine u kojem se lovi...

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2025/03/Jato-srdela---Depositphotos_183756512_L.jpg)

Prema podacima splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, srednja lovna dužina srdele iz ulova plivaricom srdelarom od 2006\. se smanjila. Te godine zabilježena je najviša prosječna dužina od 15,19 cm. Nakon toga konstantno pada, do 12,65 cm u 2021., dok su u 2022\. i 2023\. vrijednosti bile nešto veće – 13,07, odnosno 12,91 cm. No svejedno, procjena stanja za sve zemlje Jadranskog mora na razini GFCM (General Fisheries Commission for the Mediterranean) koja se provodi jednom godišnje, pokazala je kako je u 2023., unatoč smanjivanju ribolovnog napora, stok srdele i dalje u pojačanom riziku od prelovljenosti, dok se procjena za 2024\. očekuje sredinom svibnja. 

To je i razlog što se sa zajedničke kvote za cijelu EU od 2017., 2022\. prešlo na ograničenje ulova po članicama. Za Hrvatsku je to 2022\. podrazumijevalo 56,3 tisuće tona srdele i inćuna, godinu kasnije 51,7 tisuća, a u 2024\. 47,1 tisuću tona. Od ove godine pak i srdela i inćun imaju **zasebnu kvotu**, hrvatski ribari smiju uloviti 10.608 t inćuna i 36.267 t srdele, od kojih najviše 9% kvote mogu prenijeti s jedne na drugu vrstu.

Mišura kaže kako je broj dana obustave ribolova okružujućom mrežom plivaricom srdelarom stabilan već niz godina. Ribolov ovim alatom zabranjen je u prosincu – od Badnjaka do polovice veljače. Regulacija ribolova u veljači varira iz godine u godinu, na način da je pojedinih godina u drugom dijelu veljače bio dozvoljen ribolov okružujućom mrežom plivaricom srdelarom određeni broj dana. U proljetnom razdoblju niz godina provodi se 30-dnevna zabrana rada ovim alatom radi zaštite inćuna, što sve skupa skupa rezultira zabranom u trajanju od 82 do 90 dana u godini.

### Ihtiolog: "Ljudi ne razumiju da smo povećali ribolovni napor!"

– Kad sam prije nekoliko godina upozoravao da će stanje male plave ribe, ako nastavimo ondašnjim načinom ribolova, biti vrlo loše, većina je to ignorirala. Danas, kada je stanje i službeno proglašeno veoma lošim, jer su i srdela i inćun prelovljeni pa nam je EK uveo kvote, zovu me zlogukim prorokom – kaže nam **Alen Soldo**, ihtiolog i profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu. Tvrdi kako većina uključenih u proces gospodarenja resursima male plave ribe ne razumije ili ne želi razumjeti da smo uvelike povećali ribolovni napor. Naime, ne mogu se brojiti samo brodovi koji sudjeluju u ribolovu, već se mora shvatiti da su nam mreže danas veće, brodovi su veći, a tehnologija je drastično napredovala.

– Primjerice, kolega kojemu sam bio mentor na doktoratu dokazao je da brodovi koji se u ribolovu služe sonarom na godišnjoj razini love gotovo 50% više u odnosu na brodove istih karakteristika koji se služe samo sonderom. Već tada je bilo vidljivo da nam prosječna srednja lovna dužina srdele i inćuna pada, a totalni ulov bio je otprilike na istoj razini. Sve je to ukazivalo na to da će brzo doći do prelova, no **ništa se nije poduzelo**. Rješenja koja smo tada mogli primijeniti danas više ne funkcioniraju i treba nam posve novi, adaptivni način gospodarenja, koji podrazumijeva ukidanje planiranih lovostaja i stalno praćenje ribolova. U trenutku kada se vidi da se lovi mala riba, koja se nikad nije izmrijestila, automatski treba prekinuti svaki ribolov i čekati dok se ne pojavi veća riba koja se izmrijestila i dala svoj doprinos obnovi populacija – upozorava Soldo, te dodaje kako to podrazumijeva stalni nadzor i promptno reagiranje administracije, ali i volju ribara da rade na takav način.

Jolanda Rak Šajn