> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Spustili teleskop 2,4 kilometra ispod mora kako bi testirali Einsteinovu teoriju - URL: https://www.morski.hr/spustili-teleskop-2-4-kilometra-ispod-mora-kako-bi-testirali-einsteinovu-teoriju/ - Published: 2026-11-07T14:11:27.000Z - Updated: 2026-11-07T14:11:27.000Z - Author: Josip Tokić - Tags: Morske crtice, Sredozemno more **Na dnu Sredozemnog mora, na dubini od približno 2,4 kilometra, postavljen je neobičan teleskop kojim su pokušali provjeriti jedan od temeljnih principa Einsteinove teorije relativnosti.** Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni 4\. studenoga 2026\. u znanstvenom časopisu [Journal of Cosmology and Astroparticle Physics](https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1475-7516/2026/11/012?ref=morski.hr), nije otkrilo dokaze koji bi doveli u pitanje taj temeljni princip. Ipak, eksperiment je omogućio znanstvenicima da preciznije odrede granice unutar kojih bi eventualna odstupanja mogla postojati. Posebno je zanimljivo da su do takvih rezultata došli teleskopom koji u vrijeme prikupljanja podataka još nije bio u potpunosti izgrađen, prenosi [N1](https://n1info.hr/magazin/znanost/znanstvenici-spustili-teleskop-24-kilometra-ispod-mora-kako-bi-testirali-einsteinovu-teoriju-rezultati-ih-iznenadili/?ref=morski.hr). ### Zašto su znanstvenici postavili teleskop na morsko dno? Neobični uređaj nosi naziv ORCA, što je kratica za Oscillation Research with Cosmics in the Abyss. Smješten je u Sredozemnom moru, nedaleko od francuskog grada Toulona, a dio je međunarodnog istraživačkog projekta KM3NeT. Za razliku od klasičnih teleskopa koji prikupljaju svjetlost iz svemira, ORCA je osmišljena za otkrivanje neutrina, subatomskih čestica koje neprestano prolaze kroz naš planet. Neutrini imaju iznimno malu masu, nemaju električni naboj i vrlo rijetko stupaju u interakciju s materijom. Zbog toga mogu prevaliti goleme udaljenosti, pa čak i proći kroz cijelu Zemlju, a da pritom gotovo ništa ne utječe na njihovo kretanje. Ta ih svojstva čine posebno zanimljivima znanstvenicima koji nastoje bolje razumjeti temeljne zakone svemira. Jedna od autorica istraživanja, Alba Domi, sudjelovala je u postavljanju prvih detektorskih jedinica na morsko dno. Znanstvenici su s brodova korištenih za izgradnju teleskopa spuštali složenu opremu na dubinu na kojoj vladaju potpuni mrak i golem pritisak. Duboko more naime pruža povoljne uvjete za otkrivanje iznimno slabih signala koje mogu proizvesti neutrini. ### "Slabost" u Einsteinovoj teoriji U središtu istraživanja nalazi se princip poznat kao Lorentzova invarijantnost, jedan od temelja teorije relativnosti. Prema tom principu, temeljni zakoni fizike ostaju jednaki neovisno o orijentaciji promatrača i njegovu jednolikom pravocrtnom kretanju. Iako su brojni eksperimenti već potvrdili njegovu valjanost, znanstvenici i dalje istražuju vrijedi li on apsolutno u svim okolnostima. Razlog za takva istraživanja krije se u jednom od najvećih neriješenih problema suvremene fizike. Opća teorija relativnosti iznimno uspješno opisuje gravitaciju i ponašanje svemira na velikim razmjerima. S druge strane, kvantna fizika objašnjava ponašanje čestica i pojava u mikroskopskom svijetu. Međutim, te dvije grane znanosti još nisu objedinjene u jedinstvenu teoriju koja bi pouzdano objašnjavala i gravitaciju na kvantnoj razini. Neke teorijske pretpostavke upućuju na mogućnost da prostor i vrijeme, koje doživljavamo kao neprekidne, na iznimno malim razmjerima možda imaju diskretnu strukturu. Ako bi se postojanje takve strukture potvrdilo, to bi moglo znatno promijeniti naše razumijevanje fizičkih zakona. Jedan od načina na koji bi znanstvenici mogli pronaći tragove takve nove fizike jest upravo potraga za odstupanjima od Lorentzove invarijantnosti. ### Čestice koje mogu proći kroz cijelu Zemlju Kako bi provjerili tu mogućnost, istraživači su proučavali neutrine koji nastaju kada kozmičke zrake stupaju u interakciju s česticama u Zemljinoj atmosferi. Neutrini postoje u tri vrste, odnosno takozvana okusa: elektronski, mionski i tau neutrini. Jedno od njihovih najneobičnijih svojstava jest sposobnost da tijekom putovanja prelaze iz jedne vrste u drugu. Ta je pojava poznata kao neutrinska oscilacija. Znanstvenici mogu vrlo precizno predvidjeti vjerojatnost takvih promjena koristeći postojeće teorijske modele. Ako bi se pokazalo da se neutrini ponašaju drukčije od onoga što ti modeli predviđaju, to bi mogao biti nagovještaj dosad nepoznatih fizičkih procesa. U istraživanju su analizirani neutrini koji su prošli kroz unutrašnjost našeg planeta prije nego što su stigli do podvodnog teleskopa. Neki od njih prevalili su put dug gotovo 12.700 kilometara, što približno odgovara promjeru Zemlje. Tako velike udaljenosti posebno su važne jer bi se određena moguća odstupanja od poznatih fizičkih zakona mogla postupno nakupljati tijekom putovanja čestica. ### Kako funkcionira teleskop na morskom dnu? ORCA se sastoji od niza detektorskih jedinica pričvršćenih za morsko dno. Svaka od njih sadrži 18 staklenih kugli, a u svakoj se nalazi po 31 svjetlosni senzor. Kada neutrino, što se događa iznimno rijetko, stupi u interakciju s materijom u vodi, mogu nastati nabijene čestice koje tijekom kretanja proizvode slabu, karakterističnu svjetlost. Riječ je o takozvanom Čerenkovljevu zračenju koje registriraju senzori. Analizom tih svjetlosnih signala istraživači mogu rekonstruirati smjer iz kojeg je neutrino stigao i procijeniti njegovu energiju. Zemlja u ovom eksperimentu ima još jednu važnu ulogu. Služi kao prirodni filtar jer zaustavlja velik dio drugih čestica koje bi mogle ometati mjerenja, dok neutrini mogu prolaziti kroz njezinu unutrašnjost. Sličan princip primjenjuje i poznati opservatorij IceCube na Antarktici. Razlika je u tome što su njegovi detektori ugrađeni u duboki led, dok ORCA koristi morsku vodu. Oba okruženja imaju određene prednosti i nedostatke. Led snažnije raspršuje svjetlost, dok je morska voda više apsorbira, što utječe na način obrade prikupljenih signala. ### Analizirali 5828 signala i dobili neočekivano precizne rezultate Istraživački tim analizirao je ukupno 5828 događaja koji odgovaraju kandidatima za neutrine. Zabilježeni su tijekom približno 17 mjeseci, između 2020\. i 2021\. godine. U tom razdoblju teleskop je raspolagao sa samo šest detektorskih jedinica, odnosno tek malim dijelom planirane opreme. Znanstvenici su usporedili izmjerene energije i smjerove dolaska neutrina s predviđanjima standardnih fizičkih modela. Rezultati nisu pokazali odstupanja koja bi upućivala na narušavanje Lorentzove invarijantnosti. Ipak, to ne znači da je mogućnost postojanja takvih odstupanja zauvijek isključena. Eksperiment je pokazao da bi, ako određena odstupanja postoje, njihovi učinci morali biti manji od granica koje su istraživači uspjeli postaviti. Podvodni teleskop ORCA nastavlja se razvijati, a istraživači očekuju da će povećanje broja detektorskih jedinica omogućiti još preciznija mjerenja. Međutim, buduća istraživanja neće biti ograničena samo na neutrine koji nastaju u Zemljinoj atmosferi. Znanstvenici planiraju koristiti i podatke sestrinskog detektora ARCA, koji se nalazi u Sredozemnom moru, nedaleko od Sicilije. Taj je uređaj namijenjen proučavanju neutrina iznimno visokih energija koji stižu iz udaljenih kozmičkih izvora. Najnoviji rezultati stoga ne predstavljaju dokaz da je Einsteinova teorija pogrešna. Naprotiv, još je jedan eksperiment pokazao da poznati zakoni fizike vrlo dobro opisuju ponašanje prirode. Svako novo i preciznije mjerenje dodatno sužava prostor za teorije koje predviđaju odstupanja od takvog ponašanja. J.T. [](https://n1info.hr/magazin/znanost/sto-je-tamna-energija-semir/?ref=morski.hr)