> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# ŠOKANTNI PRIZORI S JADRANA Luke pune fekalija i prije dolaska turista! Krše se MARPOL konvencija i EU direktive - Analiza otkriva tko truje more dok institucije spavaju!
- URL: https://www.morski.hr/sokantni-prizori-s-jadrana-luke-pune-fekalija-i-prije-dolaska-turista-krse-se-marpol-konvencija-i-eu-direktive-analiza-otkriva-tko-truje-more-dok-institucije-spavaju/
- Published: 2026-05-13T14:32:41.000Z
- Updated: 2026-05-13T14:32:41.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Ekologija, luke

**Pojava fekalnog otpada i krutih otpadnih materijala na površini gradskih luka Jadranskog mora predstavlja ekološki, javnozdravstveni i pravni problem koji zahtijeva hitnu sustavnu pozornost. Osobito zabrinjavajućom čini se situacija u kojoj je takvo zagađenje vidljivo i dokumentirano već u predsezoni, dakle prije masovnog dolaska plovila. Ovaj rad analizira uzroke pojave, primjenjivi regulatorni okvir — s naglaskom na status Jadrana kao posebno osjetljivog morskog područja prema MARPOL konvenciji i europskim propisima — te identificira odgovornosti pojedinih dionika uz preporuke za upravljačku intervenciju.**

Gradske luke Jadrana oslonac su nautičkog turizma koji godišnje generira više miljunske prihode. Paradoksalno, upravo ta infrastruktura često postaje točka akumulacije otpadnih tvari — ne samo tijekom vršnih ljetnih opterećenja, već i u ranom proljeću, kada je promet plovilima minimalan. Dokumentirani slučajevi prisustva fekalnog sadržaja i plutajućeg krutog otpada (papir, higijenske potrepštine) u samom središtu lučkih bazena ukazuju na sustavni propust.

Ova analiza polazi od premise da zagađenje lučkih voda fekalnim tvarima u predsezoni ima višestruke izvore — od neprikladne lučke infrastrukture i nedostatnih prihvatnih kapaciteta, do izostanka nadzora i nesustavne primjene kaznenih odredbi — te da rješenje zahtijeva koordiniranu akciju na razini lokalne samouprave redarstva, Županijskih lučkih uprava, ministarstva nadležnog za more i tijela zaštite okoliša.

### Regulatorni okvir: Jadran kao posebno zaštićeno područje

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) Jadransko je more još 2005\. godine proglasila Posebno osjetljivim morskim područjem (PSSA — Particularly Sensitive Sea Area). Ovaj status implicira stroži nadzorni režim i nultu toleranciju prema ispuštanjima s brodova. MARPOL konvencija, Prilog IV (sprječavanje zagađenja fekalnim vodama s brodova) eksplicitno zabranjuje ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda unutar 12 nautičkih milja od obale, a u ***posebno zaštićenim područjima ta je zabrana apsolutna bez obzira na udaljenost***.

> Na razini europskog prava, Direktiva (EU) 2019/883 o lučkim prihvatnim uređajima za predaju otpada s brodova obvezuje države članice da osiguraju odgovarajuće i dostatne kapacitete za prihvat otpadnih voda u svim lukama. Hrvatska je ovu direktivu transponirala kroz Zakon o zaštiti mora od onečišćenja s plovnih objekata, kojim je propisano da svaka marina i luka otvorena za javni promet mora raspolagati dostatnim i funkcionalnim uređajima za prihvat fekalnih voda, dok su brodovi i druga plovila obvezni koristiti navedene uređaje. Zakon također predviđa prekršajne i kaznene odredbe za slučajeve kršenja tih obveza.

### Analiza uzroka zagađenja u predsezoni

Prisutnost fekalnog sadržaja u lučkim vodama prije početka nautičke sezone upućuje na izvore koji su neovisni o sezonskom prometu plovila. Identificiraju se sljedeće kategorije uzroka:

\* Stacionirana plovila — brodovi koji zimuju u luci (charter fleet, ribarska plovila, javni plovni objekti, kruzeri, izletnički brodovi) ispuštaju fekalne vode direktno u lučki bazen zbog nefunkcionalnih ili nedostupnih prihvatnih priključaka.

\* Nedostatak nadzora — zimski period karakterizira smanjena prisutnost lučkih kapetanija, ispostava, gradskih redara i inspekcijskih službi, što stvara faktičnu nekažnjenost počinitelja.

\*Infrastrukturni deficiti (uopće ne postoje)— prihvatne stanice za fekalije u dostatnom broju Županijskih luka, nisu ni priključene ni operativne, 

\* Županijske lučke uprave u pravilu koriste usluge vanjskih ovlaštenih operatera s kojima imaju sklopljene ugovore za pružanje usluge prihvata otpadnih voda, pri čemu raspoloživa oprema i kapaciteti često nisu dostatni za učinkovit prihvat crnih i sivih voda.

### Obveze nautičara i vlasnika plovila

Svaki vlasnik ili zapovjednik plovila/ broda, jahte koje boravi u lukama Jadranskog mora dužan je:

1\. Osigurati da plovilo raspolaže certificiranim sabirnim tankom za fekalne vode odgovarajućeg kapaciteta, sukladno Pravilniku o tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju brodica (NN 37/2005).

2\. Koristiti lučke prihvatne stanice za pražnjenje sabirnih tankova isključivo na za to predviđenim mjestima, uz uredno vođenje evidencije u brodskom dnevniku te posjedovanje potvrde operatera luke ili Marine o zaprimanju crnih i sivih voda, s iskazanim količinama u m³.

3\. Posada, nautičari, putnici, građani ; prijaviti lučkim vlastima svaki slučaj zagađenja koji primijete ili koji je uzrokovan kvarom na brodskim sustavima, sukladno čl. 36\. Zakona o zaštiti mora.

4\. Suzdržati se od ispuštanja bilo kakvog otpada — krutog ili tekućeg — u more i lučki bazen, pri čemu su za takva postupanja propisane prekršajne i novčane sankcije, ovisno o vrsti počinitelja i težini prekršaja, sukladno važećim propisima Republike Hrvatske usklađenima s MARPOL konvencijom, *a koje nisu male*.

### Odgovornost lučkih uprava i lokalne samouprave

Županijske lučke uprave imaju zakonsku obvezu osigurati funkcionalne prihvatne kapacitete i provoditi redoviti monitoring kakvoće morske vode. Lokalna samouprava odgovorna je za stanje komunalne kanalizacije ako gravitira lučkom bazenu. U situaciji dokumentiranog zagađenja, obje institucije imaju dužnost hitne intervencije: mehaničkog čišćenja površine, uzorkovanja vode, utvrđivanja izvora i pokretanja postupaka po službenoj dužnosti. Izostanak tih radnji može se interpretirati kao propust u obavljanju javnih ovlasti te osnažuje pravo trećih osoba — ribara, nautičara, turističke zajednice — na zahtjev naknade štete ili upravnu tužbu.

### Zaključak i preporuke

Prisutnost fekalnog otpada u gradskim lukama Jadrana u predsezoni nije samo estetski i zdravstveni problem — to je pokazatelj dublje sustavne nefunkcionalnosti koja dovodi u pitanje Hrvatsku vjerodostojnost u provođenju međunarodnih i europskih obveza zaštite morskog okoliša. Potrebne su sljedeće mjere:

• Hitna inventarizacija prihvatnih stanica za fekalne vode u svim lukama, Marinama. 

• Uvođenje obveznog monitoringa kakvoće vode u gradskim lukama, s javnom objavom rezultata (princip transparentnosti).

• Pojačana predsezonska inspekcijska aktivnost s fokusom na plovila u nautičkim, operativnim vezovima.

• Edukativna kampanja usmjerena prema nautičarima o zabranama ispuštanja i dostupnosti prihvatnih kapaciteta.

• Koordinacija između ministarstava nadležnih za more, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša na razini jedinstvenog operativnog protokola.

*Milo Miklaušić, kap.* 

**Literatura i pravni izvori**

IMO Resolution A.949(23) — Guidelines on Places of Refuge for Ships in Need of Assistance (2003).

MARPOL 73/78, Annex IV — Regulations for the Prevention of Pollution by Sewage from Ships.

Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim prihvatnim uređajima za brodski otpad i ostatke tereta.

Zakon o zaštiti mora od onečišćenja s plovnih objekata, NN 32/2019.

Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja lučkih prihvatnih uređaja za brodski otpad (NN 55/2021).

IMO MEPC Resolution — Designation of the Adriatic Sea as a PSSA (2005).