> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Slobodno sidrenje u Jadranu može izgledati bezazleno, ali posljedice su dalekosežne!
- URL: https://www.morski.hr/slobodno-sidrenje-u-jadranu-moze-izgledati-bezazleno-ali-posljedice-su-dalekosezne/
- Published: 2024-09-12T11:11:05.000Z
- Updated: 2024-09-12T11:11:05.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Nautika, sidrenje, Posidonija, Ekologija

**Plovite Jadranom i pronašli ste savršenu uvalu za odmor gdje ćete baciti sidro. Jeste li se ikad pitali kakav utjecaj slobodno sidrenje može imati na morsko dno? Dok se uživamo u ljepotama Jadrana, morsko dno trpi ogromne pritiske zbog slobodnog sidrenja, koje prijeti bioraznolikosti i zdravlju cijelog morskog ekosustava. Na prvi pogled, čin sidrenja može se činiti bezazlenim, no posljedice mogu biti katastrofalne i dugotrajne, javlja** [**Udruga Sunce**](https://www.instagram.com/reel/C%5FiEHeoMoW0/?igsh=ZzN5eWRubTJ1NTM0&ref=morski.hr)**.** 

Planovi upravljanja za morska zaštićena područja u Hrvatskoj nerijetko navode kako je upravo nautički turizam, odnosno **slobodno sidrenje brodova**, **jedna od najistaknutijih prijetnji** vrijednostima tih područja. Nije ni čudo, s obzirom na to da je hrvatska čarter flota među najvećima u svijetu. No broj plovila na Jadranu tijekom turističke sezone znatno je veći od kapaciteta mjesta za njihovo privezivanje. Stoga se velik broj njih sidri slobodnim obaranjem sidara na morsko dno.

– Izgradnja novih vezova dovodi do daljnjeg devastiranja prirodnih obala, a slobodno sidrenje do uništavanja morskih staništa. Nužni preduvjet za veću održivost je strateško promišljanje razvoja nautičkog turizma uz ograničavanje broja plovila, povećanje kvalitete usluge te jačih ulaganja u ekološku infrastrukturu i zaštitu prirode. – istaknula je **Matea Špika**, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.

0:00 

/0:25 

1× 

### Pritisak na morska dna

Slobodno sidrenje plovila često rezultira fizičkim oštećenjima morskog dna i priobalnih ekosustava, a posebno **ugrožava osjetljive livade morskih cvjetnica**. Ovaj pritisak ima ozbiljne posljedice, uključujući gubitak staništa, smanjenje bioraznolikosti i općenito narušavanje morskog ekosustava. Posljedice su to koje su u mnogim slučajevima ireverzibilne, odnosno obnova pojedinih staništa često su iznimno dugotrajna. Livade posidonije rastu u prosjeku tek centimetar godišnje, meki koralji poput gorgonija do oko dva centimetara, a tvrdi koralji i znatno sporije.

Livade posidonije igraju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, pružajući stanište i izvor hrane za mnoge morske organizme. Vezivanjem velikih količina CO2 igraju važnu ulogu u suzbijanju klimatskih promjena.

Sidra i sidrišni lanci plovila nepovratno uništavaju i fragmentiraju ove livade, čime se direktno ugrožava njihova funkcija s dugoročnim posljedicama za očuvanje morskog okoliša.

– Livade posidonije grade gusti splet korjenčića, rizoma, koji tvore naslage debele i do nekoliko metara, iznad i unutar morskog dna (uglavnom sedimentnog), zvane *matte*. Ove naslage vezuju iznimno velike količine CO2, stoga **sidrenje na područjima na kojima je posidonija odumrla i dalje ima vrlo negativan utjecaj na okoliš**. – objašnjava Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/09/MAT_21_Pos_ocean_2-1024x640.jpg)

### Sidrenje je u većini Jadrana slobodno i neregulirano

Oštećenja livada nastala slobodnim sidrenjem mnogo su veća na lokalitetima intenzivnijeg korištenja (u blizini naselja i sidrišta). O razini utjecaja ovisi i veličina brodova, odnosno sidara. **Veća sidra imaju znatno veći negativni utjecaj**. Oštećenja sidrenjem nisu ograničena samo na livade posidonije, već pogađaju i koraligen, infralitoralne alge i druge osjetljive stanišne tipove.

Sidrenje se u većini Jadrana odvija **slobodno i neregulirano**, a često su lokacije pogodne za sidrenje u smislu položaja i izloženosti vjetrovima ujedno i područja s livadama posidonije. Upravo tijekom [terenskih istraživanja udruge Sunce](https://sunce-st.org/projekti/pocela-provedba-projekta-saspas-project-safe-anchoring-and-seagrass-protection-in-the-adriatic-sea/zasto-je-vazno-provesti-monitoring/?ref=morski.hr) bilježimo brojne prokope izdubljenog sedimenta i livada nastalih učestalim sidrenjem, najčešće na dubinama od 12 do 15 metara. Znak je to da je livada u izrazito lošem stanju. Učestalo sidrenje, raskopavanje dna, a samim time i otkidanje dijelova alge, značajno pogoduje i širenju invazivnih vrsta, na primjer alge *Caulerpa cylindracea*.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/09/TEL_23_Pos_ocean-1024x640.jpg)

### Zašto je ekološki sustav sidrenja bolje rješenje?

Pritisak sidrenja moguće je umanjiti/smanjiti postavljanjem ekološkog sustava sidrenja (koji su nažalost još rijetki u Hrvatskoj) te zabranom sidrenje na području rasprostranjenosti naselja posidonije izvan trajnih sidrišta. Kao pozitivne primjere smjera kojeg bi Hrvatska trebala pratiti, možemo uzeti Francusku i Španjolsku, koje su najviše napravile po pitanju regulacije sidrenja nad livadama posidonije i uspostavi infrastrukture koja je ekološki prihvatljivija.

**Ekološki sustavi sidrenja** direktno se „buše“ u morsko dno, stoga je njihov utjecaj manji od tradicionalno korištenih *colpo morto* sustava, koji ipak zauzimaju mnogo veću površinu morskog dna. Danas velik broj nautičara ima nedovoljno iskustva u privezivanju i sidrenju te žele mogućnost priveza na plutače za koje su spremni izdvojiti dodatna sredstva zbog sigurnost koje im pružaju.

– Razvoj male infrastrukture ekoloških sidrišta koja imaju minimalan utjecaj na krajobraz i morska staništa trebao bi biti važan dio strategije razvoja nautičke infrastrukture. S jedne strane zbog zaštite podmorja, a s druge da se osigura sigurnosti nautičara. **Hrvatska konačno ima** [**službenu kartu morskih staništa** ](https://sunce-st.org/usluge/kartiranje-obalnih-i-pridnenih-morskih-stanista-u-obalnom-moru-rh-i-pridnenih-morskih-stanista-u-hrvatskom-epikontinentalnom-pojasu-u-sklopu-opkk-projekta-kartiranje-obalnih-i-pridnenih-morskih-stanis/izrada-nacionalne-karte-morskih-stanista/?ref=morski.hr)**koja bi trebala poslužiti za kvalitetnije prostorno planiranje, informiranje nautičara i provedbu nadzora.** – ističe Špika.

Nacionalna karta morskih staništa je inače objavljena početkom ove godine i obuhvaća 51 % Jadranskog mora, odnosno 6500 km², do dubine od 40 m, izdvojena područja u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode te dva područja u epikontinentalnom području od kojih je jedan u samom centru Jabučke kotline.

Zakonodavnim i institucionalnim okvirom povezanim sa slobodnim sidrenje bavili smo se unutar [EFFICIENTN2K](https://sunce-st.org/projekti/efficientn2k-jacanje-institucionalne-suradnje-u-nadzoru-i-provedbi-u-zasticenim-morskim-podrucjima-natura-2000/vezu-se-za-borove-sidre-u-posidoniji-ne-reagiraju-na-koncesionara-kako-se-nositi-s-nauticarima-na-scedru/?ref=morski.hr) projekta, a trenutno je u tijeku i Interreg projekt prekogranične suradnje Italija – Hrvatska, [BIOPRESSADRIA](https://sunce-st.org/projekti/biopressadria-prekogranicna-integrirana-strategija-za-smanjenje-gubitka-bioraznolikosti-uslijed-antropogenih-pritisaka-duz-jadranske-obale/?ref=morski.hr), u sklopu kojega Sunce i partneri nastoje identificirati i procijeniti stanja staništa i pritisaka povezanih s nautičkim turizmom na pilot-područjima u Jadranu. Glavni cilj je provedba zajedničke prekogranične strategije za postizanje praktičnih rješenja (kao što je ekološki sustav sidrenja) usmjerenih na smanjenje utjecaja obalnog i nautičkog turizma na morsku i obalnu bioraznolikost.

### Informiranjem do pozitivne promjene

Nautičari su većinom osobe koje vole more i žele ga očuvati. Značajan dio problema negativnog utjecaja sidrenja leži u njihovoj neinformiranosti o važnosti i ugroženosti morskih cvjetnica te kako uopće smanjiti negativan utjecaj sidrenja. Potrebno ih je **informirati te im dati alternativu sidrenju** u livadama posidonije.

– Pozitivan primjer su španjolski Baleari na kojima su lokalne vlasti tri godine od uvođenja zabrane slobodnog sidrenja nad livadama posidonije provodile **informativnu kampanju za nautičare**, bez namjere ispisivanja kazni. Informiranje i edukacija prethodile su aktivnostima nadzora i kažnjavanja te su već za nekoliko godina došli do trenutne situacije u kojoj **gotovo pa da i nemaju plovila u prekršaju**, odnosno slobodno usidrenih plovila u livadama posidonija. – govori Špika.

Tim se primjerom povelo i Sunce pa je tako ovog ljeta, u sklopu kampanje [*A di se ti sidriš?*](https://sunce-st.org/tags/?tag=a-di-se-ti-sidris&ref=morski.hr) i interreg projekta EFFICIENTN2K provelo akcije informiranja nautičara na [Zlatnom ratu](https://sunce-st.org/vijesti/proveli-smo-akciju-informiranja-na-zlatnom-ratu-evo-zasto-su-lokalne-kampanje-poput-ove-vrlo-vazne/?ref=morski.hr) i [Šćedru](https://sunce-st.org/projekti/efficientn2k-jacanje-institucionalne-suradnje-u-nadzoru-i-provedbi-u-zasticenim-morskim-podrucjima-natura-2000/vezu-se-za-borove-sidre-u-posidoniji-ne-reagiraju-na-koncesionara-kako-se-nositi-s-nauticarima-na-scedru/?ref=morski.hr) .

– Te su nam akcije pokazale da su mnogi nautičari svjesni problema slobodnog sidrenja, a posebno oni koji imaju iskustva plovidbe u Francuskoj i Španjolskoj, gdje se već dugi niz godina radi na ovoj problematici. Dakle, ako bi uveli zabrane sidrenja nad izuzetno vrijednim livadama posidonije, već bi dobar dio nautičara na Jadranu razumio zašto i bio bi, sigurni smo, spreman poštivati to. – smatra Zrnčić.

Dok ne ojača zaštita ove vrijedne vrste putem mjera regulacije sidrenja, [pripazite *di se sidrite*](https://sunce-st.org/wp-content/uploads/2022/03/letak-A4%5FHRV.pdf?ref=morski.hr), poručuje Špika. Ako postoji infrastruktura koristite je i izbjegavajte slobodno sidrenje. Ako slobodno sidrite, pazite da to ne radite na livadama posidonije. A kako bi svoj utjecaj smanjili ma minimum, bacajte i izvlačite sidro ispravno.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/09/Sidreni_vijak.jpg)

### Pet koraka pri pravilnom sidrenju:

1. Približite se mjestu sidrenja tako da vjetar puše u pramac i pronađite dno svjetlije boje (npr. pjeskovito dno). Izbjegavajte sidrenje u livadama posidonije.
2. Bacite sidro kada se plovilo zaustavi. Sidro treba biti primjereno veličini plovila.
3. Spuštajte lanac dok lagano plovite unatrag. Pazite da ni lanac ne dotiče posidoniju jer i sidro i lanac imaju negativan utjecaj.
4. Sačekajte da se pramac okrene u smjeru puhanja vjetra i provjerite drži li sidro.
5. Pri odlasku dovezite brod neposredno iznad sidra i onda ga podignite.

Vjerujemo da će i Hrvatska uskoro postati pozitivan primjer zaštite vrijednih livada posidonije u Mediteranu, poručuju iz Udruge Sunce. 

D.G.