> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Samotni obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba izdvajaju se iz grupa i ponašaju neuobičajeno
- URL: https://www.morski.hr/samotni-obicni-dupini-u-rijeckom-zaljevu-i-kod-raba-izdvajaju-se-iz-grupa-i-ponasaju-neuobicajeno/
- Published: 2023-07-06T07:20:00.000Z
- Updated: 2023-07-06T07:20:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet, dupini, Brijuni i Kvarner, Rijeka

**U posljednjih nekoliko tjedana zaprimamo dojave građana o opažanjima dupina u Riječkom zaljevu i kod Raba, koji se neobično ponašaju, borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe ili se i sami približavaju ljudima, prate plovila i sl. - njihova pojava izazvala je veliku pozornost javnosti, posebice u posljednjem tjednu s obzirom na sve veći broj kupača i plovila na moru, javljaju iz [Instituta Plavi svijet](https://www.facebook.com/blueworldinstitute).** 

U oba slučaja radi se o jedinkama ****običnog kratkokljunog dupina (** ***Delphinus delphis*** **)**, vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija opažanja nakon više desetljeća ponovno bilježimo u [posljednjih nekoliko godina](https://www.plavi-svijet.org/obicni-dupini-ponovo-u-jadranu/?ref=morski.hr). Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su ****samotni (solitarni) obični dupini**.

Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran, gdje smo u znanstvenim radovima opisali dva slučaja ****samotnih prugastih dupina** (*Stenella coeruleoalba*), u [Vinodolskom kanalu](https://hrcak.srce.hr/45325?ref=morski.hr) i [luci Mali Lošinj,](https://www.researchgate.net/publication/225274637%5FPresence%5Fof%5Fa%5Fsolitary%5Fstriped%5Fdolphin%5FStenella%5Fcoeruleoalba%5Fin%5FMali%5FLosinj%5Fharbour%5Fnorthern%5FAdriatic%5FSea%5FCroatia?ref=morski.hr) te vjerojatno najpoznatiji slučaj ****samotnog dobrog dupina** (*Tursiops truncatus*) [Bobija](https://www.plavi-svijet.org/bobi-samotni-dobri-dupin/?ref=morski.hr) koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.

Općenito, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. ****Samotnim dupinima nazivamo** one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek ne znamo. 

Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U ****prvoj fazi** dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U ****drugoj fazi** počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U ****trećoj fazi** počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u ****četvrtoj fazi** dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.

### Intenzivna interakcija s ljudima dovodi u opasnost dupina i ljude!

Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje.

S obzirom da se radi o divljoj životinji ona uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj gdje je dobri dupin usmrtio kupača (1994\. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina. Do ozljeda može doći i kada se dupin ne osjeća ugroženim već se radi o naglim pokretima koji mogu ozlijediti čovjeka čak i kada se dupin „igra“ tj. provodi vrijeme s kupačima.

Stoga apeliramo na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim mogućeg agresivnog ponašanja, u bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd. Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati. Također, s obzirom da samotni dupini gube prirodan strah od plovila, mogu zadobiti teške ozljede od sudara s brodskim propelerima i uginuti.

Prema saznanjima [Instituta Plavi svijet](https://www.plavi-svijet.org/samotni-kratkokljuni-obicni-dupini-u-rijeckom-zaljevu-i-kod-raba/?ref=morski.hr), obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Također, do sada nisu zabilježeni pokušaji namjernog ozljeđivanja iako već postoje snimke ljudi koji s dupinom plivaju i rone. Prema informacijama kojima raspolažemo, ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost, ali ****smatraju da će ponašanje ljudi prema njima odrediti njihovu sudbinu u budućnosti**.

### Strogo zaštićene životinje, ovo su pravila (ne)dozvoljenog ponašanja:

Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje (pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja). Stoga vas pozivamo da:

- ****Ne pokušavate stupiti u izravan kontakt sa dupinima** (ne dirajte ih a posebice ne dodirujte dišni otvor, usta i oči jer može doći do prijenosa zaraze i nemojte plivati uz njih ili ih vući za peraje)
- ****Ne pokušavajte dupinima nuditi hranu** (navikavanjem na uzimanje hrane od ljudi dupin prestaje loviti te kad nema ljudi gladuje. Gladna životinja može agresivno tražiti hranu od ljudi nasumično što može dovesti do ozljeda ljudi)
- ****Promatrate dupine sa sigurne udaljenosti i pratite njihovo ponašanje**
- ****Osigurate dovoljno prostora za njihovo neometano kretanje** (okruživanje plovilima i ljudima kod životinja može izazvati uznemirenost i strah te može doći do ozljeđivanje ljudi i dupina)
- ****Ne proganjate dupine** (ne približavajte se plovilom i ne zalijećite se pokušavajući se što više približiti dupinima)

****Dojave svojih opažanja svih morskih sisavaca pa tako i samotnih običnih dupina** možete napraviti putem aplikacije za pametne uređaje ***Marine Ranger (** **[https://marine-ranger.org](https://marine-ranger.org/?ref=morski.hr)** **)** razvijene kroz projekt [LIFE Delfi](https://lifedelfi.eu/?lang=en&ref=morski.hr) sufinanciran sredstvima Europske Unije. Ovisno o tome dojavljujete li samo svoje opažanje ili želite prijaviti uznemiravanje, proganjanje ili pronalazak ozlijeđene ili zapletene životinje, aplikacija će vam ponuditi mogućnost kontaktiranja nadležnih službi (112) i stručnih organizacija (npr. Institut Plavi svijet).

Više o ponašanju u blizini dupina možete pronaći na stranicama Instituta Plavi svijet: 

[Zašto ne treba plivati sa dupinima](https://www.plavi-svijet.org/zastita/zastita-dobrih-dupina/zasto-ne-treba-plivati-sa-dupinima?ref=morski.hr)  
[Zašto ne treba hraniti dupine](https://www.plavi-svijet.org/zastita/zastita-dobrih-dupina/zasto-ne-treba-hraniti-dupine?ref=morski.hr)  
[Pravila ponašanja u blizini dupina](https://www.plavi-svijet.org/zastita/zastita-dobrih-dupina/pravila-ponasanja?ref=morski.hr)

D.G.