> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Rijeka na moru, a Riječani komunalni vez traže drugdje: „Grad koji je sam sebi dao šah-mat“ - URL: https://www.morski.hr/rijeka-na-moru-a-rijecani-komunalni-vez-traze-drugdje-grad-koji-je-sam-sebi-dao-sah-mat/ - Published: 2026-10-29T16:27:21.000Z - Updated: 2026-10-29T16:30:40.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Rijeka, privez, komunalni vezovi, vez RIJEKA - **Teza je ovog članka da bi građani Rijeke, kao stanovnici Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu: PGŽ), *trebali imati zakonitu mogućnost dobivanja komunalnoga veza u lukama kojima upravljaju županijske lučke uprave Opatija, Cres, Lošinj, Kraljevica, Krk, Crikvenica, Novi Vinodolski i Rab* (u daljnjem tekstu: ŽLU), a čiji je osnivač upravo ta županija.** Riječani su ravnopravni članovi županijske zajednice, a ipak im se u praksi ne osigurava jasan i predvidiv put do veza u lukama vlastite županije. ***Problem se dodatno zaoštrava činjenicom da se od države još uvijek čeka*** „Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda“ (2007., 2014.). Dok takav novi pravilnik za dodjelu komunalnog veza ne postoji od ministarstva, postavlja se pitanje koliko su uopće učinkoviti -zakoniti, pravilnici o dojeli komunalnog veza odnosno o redu u lukama, kada između **ŽLU-a, Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije** i *države postoji pravni vakuum*. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/Rijeka-vezovi---Morski-HR-1.jpg) ### Grad na moru bez pristupa moru Rijeka je grad koji je svoj identitet izgradio na moru. Luka, brodogradnja i pomorski promet stoljećima su oblikovali njezin gospodarski razvoj, urbanu strukturu i način na koji se Riječani doživljavaju. Upravo zato djeluje paradoksalno da mnogi njezini građani danas ne mogu pronaći mjesto za vlastitu barku u gradu u kojem žive. Velik dio riječke obale zauzimaju industrija, luka i gospodarske djelatnosti, pa je građanima preostao ograničen prostor i za kupanje i rekreaciju. Razvijajući svoju gospodarsku i lučku funkciju, Rijeka je tako došla u neobičan položaj: ima more, ali njezini građani nemaju dovoljno prostora da ga koriste kao stanovnici brojnih drugih obalnih i otočnih mjesta PGŽ-a. Ta se razlika ne tiče samo udobnosti pojedinaca. ***Riječ je o pitanju ravnopravnoga pristupa moru.*** ### **Dok drugi grade vezove, Riječani traže rješenja** U drugim dijelovima PGŽ-a razvijaju se komunalne luke i ulaže u nove vezove. Građani obalnih i otočnih mjesta imaju mogućnost zatražiti mjesto za svoje plovilo u lukama kojima upravljaju županijske lučke uprave, pa se komunalni vez doživljava kao uobičajen dio lokalne infrastrukture. *Rijeka je pritom u specifičnom položaju*. Njezina luka ima međunarodnu gospodarsku funkciju, a upravljanje lučkim područjem i zakonski okvir ne omogućuju jednostavno uspostavljanje komunalnih vezova na način na koji je to moguće u lukama županijskoga i lokalnoga značaja. ***No postoji i druga strana priče koju ne treba zanemariti: građani Rijeke mogu zatražiti komunalni vez i u drugim lukama na području PGŽ-a, uključujući i one u kojima se vezovi dodjeljuju plovilima registriranima pod oznakom RK. Međutim, sama registracijska oznaka ne jamči pravo na vez, jer dodjela ovisi o kriterijima utvrđenima pravilnicima pojedinih lučkih uprava, kao i o raspoloživosti kapaciteta. Pritom se postavlja pitanje usklađenosti i opravdanosti različitih kriterija.*** ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/Rijeka-2---Morski-HR-1.jpg) Upravo bi ta pitanja trebala biti ujednačeno uređena, bilo odlukom PGŽ-a, bilo pomorskim zakonodavstvom. *Dok toga nema, podnositelj zahtjeva ne može unaprijed procijeniti ima li uopće izgleda za uspjeh.* To znači da Riječani mjesto za svoju barku mogu tražiti samo izvan vlastitoga grada, a Rijeka i dalje nema rješenje za komunalne potrebe dijela svojih građana. ### Riječani, Grobničani, Viškovci i Kastavci, Hreljani, Bribirci…stanovnici PGŽ-a, ne bi trebali biti taoci vlastite Županije Nije sporno da Rijeka treba snažnu međunarodnu luku, prometnu infrastrukturu i gospodarski razvoj. To su važni dijelovi njezina identiteta i budućnosti. Istodobno, nije realno očekivati da ***Rijeka sama nadoknadi nedostatak pristupa moru stanovnicima drugih dijelova PGŽ-a***, osobito onima koji žive u mjestima bez vlastite obale. To je pitanje koje zahtijeva šire, regionalno promišljanje i odgovornost. Kvaliteta života u PGŽ-u mjeri se i time koliko je more dostupno njegovim stanovnicima, a ne samo gospodarskom vrijednošću koju ono donosi. Pitanje komunalnih vezova stoga nije samo pitanje vlasnika brodica. ***Ono otvara i pitanje odnosa županije prema vlastitoj obali i vlastitim građanima.*** Koliko je obale dostupno javnosti? Koliko se prostora može osloboditi ili prenamijeniti? Postoji li dugoročan plan kojim bi se svim građanima omogućio bolji pristup moru u PGŽ-u? *Ako takav plan ne postoji ili se godinama ne provodi*, odgovornost se ne može beskonačno prebacivati s jedne institucije na drugu. Svaka od njih može opravdano upozoriti na granice vlastitih ovlasti, ali zbroj tih opravdanja građaninu ne daje odgovor na pitanje kamo se obratiti. **Pravni vakuum i podijeljena odgovornost** Središnji problem nije u nedostatku dobre volje, ***nego u nejasno raspoređenoj odgovornosti***. **Županija je osnivač ŽLU-a i time može oblikovati politiku upravljanja njihovim lukama.** *Država određuje okvir, uključujući pravila o tarifama i dodjeli komunalnih vezova.* Mogućnosti širenja lučkih i komunalnih kapaciteta u Rijeci vrlo su ograničene. ŠRD Luben **jedini raspolaže vezovima bez koncesije**, namijenjenima plovilima duljine do 5 metara, bez kabinske nadgradnje i s malom visinom iznad vodne linije zbog prolaska ispod postojećih mostova. Sanacija Mrtvoga kanala, odnosno „Fiumere“, zahtijeva značajna ulaganja, a koncesija koja kasni nije tek *administrativna sitnica*. Dok ne postoje jedinstvena pravila, ravnopravnost građana jedne županije ostaje na razini načela. ***Odlučnost Županije da, u okviru svojih ovlasti, utvrdi jasne i javno dostupne kriterije za ostvarivanje prava na komunalni vez, osobito za stanovnike gradova i općina koji nemaju vlastitu obalu ni mogućnost izgradnje novih komunalnih lučica, pokazala bi da nastoji osigurati ravnopravan pristup svim svojim građanima, neovisno o mjestu njihova prebivališta.*** ***Takav korak ne zahtijeva nužno velika financijska ulaganja, ali zahtijeva političku spremnost da se problem prepozna i otvori te da se preuzme odgovornost za njegovo rješavanje.*** ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2026/10/Potopljena-brodica-Rijeka---MOrski-HR.jpg) ### Rijeka je sama sebi dala šah-mat U šahu se mat događa kada je kralj ugrožen, a igrač nema nijedan dopušten potez. Slična se slika nameće i u slučaju Rijeke. Grad koji je velik dio svoje obale podredio gospodarskim i lučkim funkcijama danas se suočava s posljedicama takvoga prostornoga razvoja. Problem nije nastao preko noći, niti se može riješiti jednostavnim obećanjem da će se izgraditi nova lučica. Potrebni su ozbiljno planiranje, suradnja Grada, Županije i države te jasno utvrđivanje prostora na kojima su komunalni vezovi pravno i prostorno mogući. Riječani pritom ne traže privilegije, nego samo da se i njihove potrebe uzmu u obzir te da se ispita svaka realna mogućnost za izgradnju ili uređenje komunalne lučice. Dok se takvo rješenje ne ostvari, građanima treba pružiti jasne informacije o mogućnostima dobivanja veza u drugim lukama županije, uvjetima prijave, kriterijima prednosti i listama čekanja. Transparentnost je najmanje što se može ponuditi onima koji se godinama snalaze u nejasnom sustavu. Od Županije se stoga očekuje da ***potakne usklađivanje kriterija i pronađe pravedniji pristup raspodjeli raspoloživih vezova, uz uvažavanje stvarnih kapaciteta pojedinih luka***. ### **Zaključak** Rijeka ne mora birati između međunarodne luke i potreba svojih građana. Potrebno je pronaći model u kojem će postojati mjesta za oboje. Sve dok se to ne dogodi, ostaje gorak zaključak: Rijeka ima more, ali Riječani nemaju pristup moru jer su industrija i luka prostor zauzele mnogo prije. ***Taj bi problem trebao razriješiti PGŽ kao osnivač ŽLU-a, i to zajedničkom politikom Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze, a ne gradnjom kapaciteta za strance uz zaobilaženje vlastitih građana.*** Milo Miklaušić, kap.