RIBOLOV NA JADRANU Isti problemi danas, kao i prije 150 godina

Jadransko more nije samo u suvremenosti bilo prostorom sporenja oko prava ribolova, već se takvi sporovi učestalo pojavljuju u prošlosti. Tako je u 19. stoljeću, vremenu stvaranja nacionalnih država, učestalo bila zabilježena prisutnost ribara sa zapadne obale Jadrana koji su zalazili u obalne vode Austrijskog Carstva, od 1867. Austro-Ugarske Monarhije gdje su intenzivno ribarili koristeći modernija sredstva, nego što su to mogli ribari s istočnog Jadrana.

Dok je do 1866. prostor Veneta bio u sastavu Monarhije, nije se moglo ribarima iz Chioggie prigovarati na zalaske prema istočnoj obali. Međutim, nakon Prusko-austrijskog rata u kojem je sudjelovala i Kraljevina Italija, koja je izgubila obje velike bitke (kod Custoze i Visa) od Austrije, ali je dobila rat zahvaljujući pobjedi Prusije na Austrijom, prostor Veneta ušao je u sastav Italije.

Bez obzira na to, omraženi „kjozoti“, „ćozoti“ i dalje svojim brodovima ribare uz obalu Istre, Kvarnera i Dalmacije i ništa ih ne može zaustaviti, pa i činjenica što je to sada druga država.

Brojni su prigovori dalmatinskih ribara koji oni šalju na Namjesništvo i Dalmatinski sabor u Zadru, ali bez ikakvog uspjeha.

U jednoj od takvih predstavki sa Hvara dostavljaju i primjerak mreže za koju tvrde da je puno sofisticiranija od njihove, s uskim očicama i da ne propuštaju ništa pa ni samu riblju mlađ.

Svjesni su da to postaje ekološki problem i pišu kako je „more najveće blago koje mora imati najveću pažnju kako bi se korisno koristilo“. Vidljivo je da smo i danas suočeni s istim problemima kao i prije stotinu i više godina. Bez pomaka!

dr. sc. Mateo Bratanić