RIBE ZA VJEČNOST Priča o umjetniku koji ih preparira i stvara iz drveta

Prepariranje riba je tehnika koju danas sve manje ljudi zna raditi. Nekad je češće u zimskim mjesecima bio hobi otočanima, ribarima, svjetioničarima ili pomorcima, a danas je rijetkost. Kad se prepariranjem bavi jedan Zagrepčanin, a uz to izrađuje ribe od drveta koje toliko nalikuju onim prepariranim da morate pitati koja je koja, onda je to priča za Morski.hr.

Alatničar i kipar po zanimanju, 45-godišnji Tihomir Martinović od malih je nogu ribolovac i naklonjen umjetnosti. Oženjen i otac troje djece, kaže da se 27 godina bavi prepariranjem riba, od čega više od 20 carving tehnikom izrade.

Foto: Osobni album

Ribe od drveta nisu neka novost, ali za oko zapinje Vaš realističan prikaz. Teško se može razaznati drvena od preparirane?

– To ne zato što svakom projektu pristupam svim srcem i radim ga iz ljubavi. To mi je mana da težim perfekciji i uvijek mislim da mogu još malo dalje. No svaku ribu prije izrade dobro proučim, izdvojim pojedinosti, napravim studiju, a onda pristupam izradi.  Uživo izgledaju bolje od nekih preparata.

I ribolovac ste? Gdje i kako lovite?

– Lovim gdje god ima vode i ribe u njima, 90 % varaličarenjem. Iz tog razloga pravim i svoje varalice za ribolov. No niti jedan oblik ribolova nije mi stran, ali bi izdvojio spin, morski, fly.

Foto: Osobni album

Hoćete li nam otkriti tehniku prepariranja? Kako se to zapravo radi?

– Prepariranjem sam se počeo baviti još kao srednjoškolac. Otprilike ovako: na početku kirurgija zatim kemija, pa kiparstvo i na kraju dolazi slikarstvo. Znači, sva kvarljiva materija se odstranjuje. Očišćena koža se konzervira, odmašćuje, izrađuje se umjetno tijelo. Koža se navlači na to tijelo i pripremi za sušenje. Nakon sušenja se boji i postavlja na podlogu. No, kako sve, tako i prepariranje napreduje i mora se ići u korak s tim. Postoji više metoda i svaka ima svoje prednosti, ovisno o kojoj se ribi radi. Tako da ove 4 vještine treba održavati i usavršavati da bi krajnji rezultat bio dobar. I da, da napomenem sam izrađujem umjetne oči.

Foto: Osobni album

Sad ste vjerojatno razočarali sve one koji misle da se riba jednostavno umoči u neku smjesu pa osuši i da je to – to?

– Vjerojatno (smijeh), no ako je nešto lijepo, iza toga stoji priroda ili naporan rad. No, za uspješan preparat potrebno je i dobro poznavanje anatomije riba.

Kad netko od vas poželi kupiti preparat, koje su razlike u cijeni tog umjetničkog djela, od onih koje izrađujete od drveta?

– Sve ovisi o kojoj se ribi radi. Neke ribe imaju dosta masnu kožu, neke jako prhku, kod nekih ljuske lako ispadaju iz džepova na koži. Nadalje, ovisi i o načinu montaže – jesu li usta otvorena i vidljive škrge i sva anatomija usne šupljine, itd. Okvirno od 2 eura /cm, pa na dalje. Dok ribe izrađene od drveta cijenim od 5 eura/cm pa na dalje. Vani je to sve skupa puno skuplje jer je veća platežna moć. Radio sam za Austriju, Njemačku, Švedsku i jedne i druge.

Gdje vas više traže, vani ili doma?

– Ljudi vani znaju što žele i to im nije problem platiti. Veći im je problem dostava iz Hrvatske. No kod nas imam definitivno više upita, a manje realizacije. Upravo jedna iglica koju trenutno radim ide za Los Angeles.

Foto: Osobni album

Gdje se mogu vidjeti vaši radovi, kako naručiti i koliko se čeka za izradu?

– Sve moje radove mogu se vidjeti na Facebook stranici Tmarti handmade ili na ribolovnim siteovima. Naručiti mogu putem poruka na Facebooku ili sms-om, gdje se u principu onda telefonski čujemo i dogovorimo sve. Ovisno o kojoj se ribi radi i kolika je riba, prepariranje se čeka do 2 mjeseca od trenutka kad zaprimim rib,u a riba od drveta od 1 tjedan do 2 mjeseca, ovisno koju ribu radim. Neke ribe imaju i po 2000 ljusaka koje treba izraditi pored sveg ostalog.

Foto: Osobni album

Dakle, ribe su kao slagalice; za njih treba strpljenja i nisu za svakog?

– Da bi konačan rezultat bio dobar, potrebno je imati dobre živce i mirnu ruku. Ako se to nema, u tom trenutku bolje otići u ribolov. Poslije ribolova je i ruka mirna i živci su na mjestu – pojašnjava nam Tihomir Martinović.

Jurica Gašpar