> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Ribarski rječnik Konavala
- URL: https://www.morski.hr/ribarski-rjecnik-konavala/
- Published: 2021-03-07T07:36:59.000Z
- Updated: 2021-03-11T07:44:38.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Tradicija i kultura, Konavle, Gospodarski ribolov, Dubrovnik, ribari

CAVTAT – **Prije jutra ribari se bude, more zna njih, more zna te ljude… Iako more zna te ljude, sve manje nas može nabrojati ribare ovoga kraja, što potvrđuje i naš kazivač iz Cavtata: *Cavtat postaje turističko mjesto i sve je manje profesionalnih ribara i oni ribaju s tim alatima gdje su oni dovoljni kao individualci s profesionalnom opremom, na primjer to mogu biti mreže stajaćice, parangali, razne vrste mreža, piše [Muzej i galerija Konavala](https://blog.migk.hr/2021/02/28/ribarski-rjecnik/?ref=morski.hr).***

Razmišljajući o tome kako se smanjuje broj ribara, ili bar onih starijih koji poznaju lokalne izraze, pošli smo do *koste* ili *kraja*, odnosno obale zabilježiti barem neke pojmove koji pripadaju cavtajskom govoru.

Za početnike, standardni izraz žalo ili žal u Cavtatu je *žo*, a uski prolaz između otoka i obale ili između dva otoka je *kono*. Cavtaćani će tako reći da su bili u *konalu* ili da su *bacili u kono*. Ista riječ će na Šipanu i Mljetu glasiti *ždrijelo*, a u Moluntu je to *vratlo*. I Cavtaćani će ponekad reći da su *u vrat(l)u od Mrkana*. Mnogi ribarski izrazi razlikuju se od mjesta do mjesta, od manjih razlika kao što je *orhan* u Cavtatu i *orfan* u Moluntu, do procjepa ili potkopine u hridi koja se u Cavtatu nazivaju *škrip*, a na Mljetu *garma*. Plivačima ne baš omiljeno travnato morsko dno naziva se *voga*, dok se pjeskovito morsko dno naziva *fanag*.

Kao što većina zna, kada je more *ko uje*, potpuno mirno, to je *bonaca*, a u Cavtatu *bunaca* ili *kalma*. Naglo nevrijeme naziva se *skontradura*, dakle kada je vrijeme naglo okrenulo, reći ćemo da je *skontralo*. Sloj olujnih oblaka naziva se *kalada*. Kada vidimo kaladu, ili ako ne daj Bože *zalampa*, vidjet ćemo na moru kako barke *abrivaju*, to jest ubrzavaju. Ubrzo će *akostati*, doći uz kraj, pristati – bilo u *porat* (luka), *portić* (mala zatvorena lučica), *mandrač* (uvali) ili *gamboč* (lučica).

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/03/Ribari-Konavle-1.jpg)

Foto: Katica Benc Bošković, 1950-ih godina

*E, i male prirodne uvalice tako zovu – pođi za ranijega da zauzmeš portić na Mrkanu, Portić od lovorike, a ima i ražnjić* *od* *Bobare*… *Ražnjić ga nazivaju jer ima puno grebena, kamenja, a posloženi su kao na štapu, horizontu…*

Ako je barka uronjena, odnosno opterećena na provi, ona je *improvana*, a ako je uronjena na krmi, onda je *inkrmana*. Postoji i ribarski izraz kada riba zaglavi u mreži – ona *inčeta*, a inčetat može u brojne ribarske mreže: *srdelare* ili plovuće mreže za lov srdela, *šabake,* to su *potegače*, zatim *migavice*, mreže s većim okom dolje na dnu, za lov veće plave ribe poput orhana, *mreža trakta, potegača, plivarica* koja je za manju ribu i tako dalje. Zato postoji i glagol *dečetati* u značenju – isplesti ribu iz mreže.

Iako Cavtat postaje sve više turističko mjesto, neki načini, odnosno principi ribanja kao i pravila u raspodjeli ulova ostaju isti i dandanas. Pa tako kod zajedničkog ribanja voditelj ribanja – onaj koji govori gdje će se i kako baciti mreža, a koji je ujedno i vlasnik broda, mreže i druge opreme – naziva se *patrun*. Patrun je taj koji snosi troškove marende: *boteja vina, štruca kruha i nekih srdela za pojesti*, a drugi ribari koji rade za njega nazivaju se *drugovima*. Kod raspodjele ulova i patrun se računa kao *drug*, pa se ulov dijeli – bilo da je riječ o novcu ili naturi – tako da pola ulova pripada brodu i alatima, a druga polovica se dijeli na broj drugova, gdje je uključen i vlasnik. Dakle, ako je *patrun* imao jednoga *druga*, drug će dobiti ¼ ulova, a vlasnik ostatak. Iako možda na prvu zvuči neobično, treba imati na umu da je vlasnik taj koji snosi sve troškove ribanja, pa i ako se mreža *iskida*, motor pokvari…

Poznat je i ribolov *ostima na svijeću* koji se u Cavtatu naziva *dokes*. Svjećarica je brod koji nosi svjetlo, postoji glavna svjećarica koja ostaje i ona koja se gasi, to je ona veća barka na kojoj je mreža. *Obično se radi sa dva ferala, svjećarica je ona koja zadnja ostaje dok se riba još drži, a mrežom se okolijeva, ogradi riba*. *Ribar koji traži ribu pod svijećom je svjećar*…

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/03/Ribari-Konavle-2.jpg)

Foto: Katica Benc Bošković, 1950-ih godina

Danas se riba računa po *kašetama*, to jest sanducima, a nekad se računala po *barjelima*, bačvama. Nastavimo li dalje s cavtatskim ribarskim izrazima, moramo spomenuti i *đigu*, zid uzduž *mula* ili lukobran, kao i stup za privez barke koji se naziva *kòlona*, a podmorska hrid koja je bogata ribom naziva se *seka* ili *lenga*. Mjesto gdje mreže zapinju naziva se *zadjev* ili opet *seka*. *Profundis* je podmorski ponor, mjesto gdje se morsko tlo naglo obrušava.

Kada bismo uronili i u morsku floru i faunu, *inčetali* bismo se u beskraj naziva, pa ćemo, ne usuđujući se roniti tako duboko, spomenuti samo ribe *od ašprina* ili *od kamena* i one od *fanga* ili *od blata*, zatim *pȅnu,* malog morskog psa *bez drače* kod leđne peraje i *kučka* ili *kostelja*, morskog psa s *dračom* kod peraje. Ne bojte se, oni su obično u dubljem moru, a skupni naziv za morske pse, mačke i raže glasi *divljač* ili *lantrovina.* S druge strane, stari ribari sve one male ribe skupno su nazivali *čemadjeji* – *ma to ako ćeš štogod za juhu, više ti je tu drače nego mesa*.

Nećemo vas zamarati *marangulskim* detaljima, ali na brzinu bismo ipak spomenuli glavne izraze: paluba se naziva *kuvjerta*, gaz je *peškadura*, a zaštitna letvica ispod kolumbe je *kontrakolumba* ili *šoleta*. Rebro barke naziva se *korba*, *verđine* čuvaju rebra na donjem djelu kako bi bila na okupu, a na gornjem dijelu je *pojas* ili *faša*… Za rebra se vezuju *madijeri*, *razma* je daska koja uokviruje palubu, a *servadura* je zakrivljenost palube u smjeru krma-prova. Spomenuta kontrakolumba ili šoleta *maže se posebnom piturom da ne uđe crv ili beša, jer ako uđe u kolumbu, i ona se kolumba raspane, nemaš se za što vezat… A ako je srce barke sagnjelo…*

I za kraj, ne treba vam *buc* ili *bucalo* da nas potjerate kao što ribari tjeraju ribu *štapima* po moru, znamo kad je dosta. Stoga, pripremili smo *take*, grede za izvlačenje i porinuće barke, pa vas pozdravljamo do idućega isplovljavanja, pišu iz [Muzeja i galerije Konavala.](https://blog.migk.hr/2021/02/28/ribarski-rjecnik/?ref=morski.hr)

D.G.

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [VIDEO Ovako se ribarilo na Jadranu 1934\. godine](https://www.morski.hr/video-ovako-se-ribarilo-na-jadranu-1934-godine/)