> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kako građani doživljavaju stanje i sustav sigurnosti na moru?
- URL: https://www.morski.hr/rezultati-istrazivanja-kako-gradani-dozivljavaju-stanje-i-sustav-sigurnosti-na-moru/
- Published: 2021-12-31T12:21:25.000Z
- Updated: 2022-01-06T18:43:20.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Dubrovnik, Elafiti, Pelješac i Korčula, Istra, Ploče, Rijeka, Pomorstvo, anketa, sigurnost, istraživanje, Brijuni i Kvarner, Brodice, Ministarstvo mora

**Hrvatska služba traganja i spašavanja na moru godišnje spasi između 500 i 1000 ljudskih života u približno 500 akcija spašavanja. Pritom nastrada i više od dvjesto plovila, neka se nasukaju, neki manji broj i potone, a nažalost ima i nastradalih ljudi.**

Iako djeluju zabrinjavajuće, ove brojke odraz su i masovnosti plovila koja stižu u Jadran tijekom turističke sezone. Ipak, nimalo zanemariv je dio i onih neiskusnih u plovidbi, a nedostatak edukacije samo pospješuje paniku u pogibeljnim situacijama.

U suradnji s Upravom sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture **[Morski HR je u studenom 2021\. godine proveo anketu](https://www.morski.hr/javna-percepcija-stanja-i-sustava-sigurnosti-na-moru/)** u kojoj smo željeli doznati – koliko građani poznaju osnove sigurnosti plovidbe, znaju li koje službe treba zvati i što napraviti u slučaju pogibelji i što smatraju najvećom opasnošću za sebe i druge sudionike u pomorskom prometu.

**Anketu je dobrovoljno ispunilo 1.636 građana**, svatko ju je mogao ispuniti samo jednom, pa podatke možemo smatrati relevantnim uzorkom ponašanja, spoznaja i edukacija o navedenoj temi. Anketa sadrži 10 pitanja s ponuđenim odgovorima i bila je anonimnog karaktera, a na samom kraju kalendarske 2021\. godine, donosimo i njene rezultate, te veliku analizu.

### **ANALIZA ANKETE**

**Kako biste ocijenili vlastito poznavanje pravila sigurnosti plovidbe?**

Većina građana je prilično samouvjerena kad je u pitanju vlastito poznavanje pravila sigurnosti plovidbe. Tako će 65,34% njih ocijeniti da dobro ili vrlo dobro poznavaju pravila na moru, dok će njih 34,66% priznati da im je znanje zadovoljavajuće ili loše. Najviše glasova pritom ima ocjena „dobro“, 37,16 %, dok najmanje glasova, 8,5% ima ocjena „loše“.

**Zaključak:** Iako građani većinom poznavaju pravila sigurnosti na moru, svaki treći anketirani građanin ipak nema dovoljno znanja da bi bio kvalitan sudionik plovidbe, što ostavlja prostor za dodatnu edukaciju i podrobnije naknadne analize.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/1-pitanje.jpg)

**Kako biste ocijenili poznavanje pravila sigurnosti plovidbe drugih sudionika u pomorskom prometu?**

O ponašanju drugih u prometu građani pak nemaju tako dobro mišljenje, pa se i odgovori o poznavanju pravila sigurnosti plovidbe statistički dosta razlikuju. Tek 20% građana smatra da drugi sudionici u pomorskom prometu pravila poznaju dobro ili vrlo dobro, dok njih 80% drži da je drugima znanje o sigurnosti plovidbe zadovoljavajuće ili loše. Ipak, najviše glasova ima ocjena „zadovoljavajuće, od 44,01%, dok najmanje glasova ima ocjena „vrlo dobro“, od 4,77%.

**Zaključak:** Potvrđuje se teza iz zaključka na prethodno pitanje da prostora za dodatnu edukaciju ipak ima, pa tako trećina anketiranih građana smatra da drugi sudionici pomorskog prometa imaju loše znanje o pomorskoj sigurnosti. Ipak, uzimajući u obzir prisutnost javnog prostora putem društvenih mreža i portala, ne treba zanemariti činjenicu da na opći dojam o drugim sudionicima u pomorskom prometu u nekoj mjeri utječu i vijesti o greškama i nesrećama drugih, koje se u ukupnoj količini javnog prometa na Jadranu, pogotovo tijekom ljetkog razdoblja, na sreću mogu svrstati u razinu statističkog minimuma.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/2-pitanje.jpg)

**Što smatrate najvećom ugrozom na moru?**

Zanimljivo je da građani pod najvećom ugrozom u pomorskom prometu većinom ne smatraju lošu edukaciju i poznavanje propisa, za što su se opredijelili sa samo 18,4%, već većinom ono što dovodi do nepoznavanja propisa ili same nesreće na moru. Pritom gotovo polovina anketiranih (44,56%) za ugrozu na moru drži krivima neodgovorne nautičare, trećina ih smatra da je krivac način stjecanja uvjerenja o osposobljenosti za voditelja brodice. Unatoč dojmu o čestom zabranjenom glisiranju u blizini obale, građani s tek manje od 5% glasova drže jet-skijeve ozbiljnom ugrozom, a još manje – svega 1,34% njih smatra da su za ugrozu na moru krivi loši propisi.

**Zaključak:** Ovdje se potvrđuje teza o odgovornosti pojedinca, kao i cijelog sustava edukacije, odnosno osposobljavanja i/ili davanja dozvola za voditelje brodice. Dvije trećine građana smatra ovaj problem ozbiljnom ugrozom sigurnosti pomorske plovidbe, pa se dodatnim usmjeravanjem na odgovornost svakog pojedinog nautičara, poznavanje pravila plovidbe, kao i rigoroznije uvjete stjecanja osposobljenosti za plovidbu može utjecati i na pozitivne trendove u budućnosti.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/3-pitanje.jpg)

**Koja služba je zadužena za provođenje sigurnosti na moru?**

Kod ovog pitanja željelo se doći do spoznaje koliko građani uopće poznaju službe na koje se mogu osloniti. Gotovo podjednako građani percipiraju Lučku kapetaniju (s 49,63%) i pomorsku policiju (s 46,27%), kad je u pitanju provođenje sigurnosti na moru. Anketa je pokazala da su građani informirani po tom pitanju, pa je Obalnu stražu Republike Hrvatske, kao i Lučku upravu krivo detektiralo tek 4% anketiranih.

**Zaključak:** Percepcija pomorske policije u očima građana vjerojatno se može rastumačiti dnevnim izvješćima koje svaka policijska uprava isporučuje medijima, pa će tako mnoge teme iz djelokruga Lučkih kapetanija u javnoj svijesti biti pripisana toj službi. Iako se u posljednje vrijeme i to mijenja, pa građani sve jasnije razaznaju koja je služba zadužena za koji posao, nedostatak izravne komunikacije od strane Lučkih kapetanija prema javnosti putem medija i ovaj put može biti uzrok javne podjele i zbunjenosti pri odgovoru na ovo pitanje. Za pretpostaviti je da bi se redovitijom komunikacijom prema građanima, na sličan način kako to radi i MUP, vrlo brzo ova percepcija pozitivno izmijenila.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/4-pitanje.jpg)

**Koja služba je odgovorna za obavljanje poslova traganja i spašavanja na moru?**

Slično kao i kod prethodnog, i kod ovog pitanja željelo se vidjeti razaznaju li građani službe zadužene za hitne situacije na moru. U ovom slučaju većina građana, njih 59,78 posto Lučku kapetaniju drži odgovornom službom za traganja i spašavanja na moru, dok je svaki četvrti anketirani građanin zaokružio Obalnu stražu, a samo 11,92% građana smatra da taj posao radi pomorska policija. Iako se na moru i otocima često u spašavanje uključuje i Hrvatska gorska služba spašavanja, građani se nisu dali zbuniti u većoj mjeri, pa je samo njih 3,73% navelo HGSS kao odgovornu za traganje i spašavanje na moru.

**Zaključak:** Više službi koje ponekad koordinirano, ali nekad i zasebno sudjeluju u traganju i spašavanju na moru, mogu zbuniti građane u pogledu specifičnog odgovora na ovo pitanje. Na njihove spoznaje vjerojatno je utjecala i kampanja informiranja građana, koju svakako treba i dalje održavati.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/5-pitanje.jpg)

**Znate li telefonski broj službe koju ćete zvati u slučaju nesreće na moru?**

Više od polovine anketiranih građana (57%) prepoznaje 195 kao broj hitnosti za slučaj nesreće na moru. Broj policije 192 zvalo bi više od trećine građana (37%), dok bi 6,4% građana zvalo hitnu pomoć na 194 ili vatrogasce na 193.

**Zaključak:** Dobra vijest je da više od pola građana zna da u slučaju hitnosti na moru treba nazvati broj 195\. Loša vijest je da gotovo polovina građana to ne zna. Na dobru spoznaju građana svakako je utjecala i javna kampanja u kojoj su upoznati s brojem za hitnoće. Kako je velika vjerojatnost da su građani prije nekoliko godina u manjem postotku znali koju točno službu nazvati za slučaj nesreće na moru, tako bi se dalo zaključiti da će dodatnim usmjerenim informiranjem, posebno u vrijeme najvećih gužvi na moru, ovaj broj trebalo i dalje dodatno javno promovirati.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/6-pitanje.jpg)

**Na kojem se pomorskom VHF radiokanalu upućuje poziv pogibelji ili hitnosti u slučaju izvanrednog događaja na moru?**

Anketirani građani u velikom postotku (njih više od 80%) znaju da je VHF kanal 16 onaj na kojem se upućuje poziv pogibelji ili hitnosti, u slučaju izvanrednog događaja na moru. Manje od 10% njih smatra da je to VHF kanal 112, a toliko ih drži da su to nasumično odabrani kanali 7 ili 66.

**Zaključak:** Odgovori su u skladu s očekivanjima, jer je Hrvatska pomorska zemlja, a VHF radio stanice desetljećima koriste svi nautičari i pomorci. One koji slabije poznaju pomorsku terminologiju lako je zbunio telefonski broj za hitne slučajeve 112, dok dodatnih 10-ak posto anketiranih uopće ne poznaje na kojem VHF kanalu treba uputiti poziv pogibelji ili hitnosti.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/7-pitanje.jpg)

**Koji poziv se upućuje u slučaju kvara pogonskoga stroja pri mirnom vremenu, putem VHF radiostanice?**

Više od polovine anketiranih (57.58%) odgovorilo kao ispravan odgovor poziva za hitnost „Pan-pan, pan-pan, pan-pan“, dok je ostatak podijeljen između poziva za pogibelj i poziva za sigurnost.

**Zaključak:** Iako nisu svi građani pomorci ni nautičari, mnogi koji se zateknu na plovilu uslijed neke hitne situacije, mogu biti u potrebi dozvati pomoć. Stoga nikako nije loše uputiti i druge članove posade/putnike na plovilima s VHF radiostanicama o ova tri osnovna poziva u pomoć, te češće informirati javnost o tome.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/8-pitanje.jpg)

**Kolika je minimalna udaljenost od obale na kojoj je zabranjeno glisirati?**

S velikom sigurnošću građani su na ovo pitanje odgovorili točno, pa je tako više od njih 90% odgovorilo da se glisirati smije tek 300 metara od obale, dok je manje od 10 posto njih kao graničnu crtu glisiranja zaokružilo 100, odnosno 150 metara.

**Zaključak:** Ovo je vrlo važan podatak, jer govori o svjesnosti ugroze kupača i ostalih građana koji su, posebno tijekom toplijih mjeseci u moru iz zabave ili zbog opuštanja. Također, odaje i još jedan bitan zaključak; ukoliko ovoliki postotak građana poznaje ograničenje glisiranja na 300 metara od obale, onda nautičari, skiperi i voditelji brodica nemaju nikakvu izliku za nepoznavanje ovog sigurnosnog pravila.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/9-pitanje.jpg)

**Koja služba u Hrvatskoj ima oznaku „Maritime Rescue Coordination Centre – MRCC“?**

Na ovo pitanje građani su najsigurnije odgovarali, pa tako njih čak 96,21% zna da MRCC označava Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, dok je manje od 4% odabralo druge službe.

**Zaključak:** Građani koji poznaju zbivanja na moru, očito jako dobro znaju da je Nacionalna središnjica sa sjedištem u Rijeci služba koja koordinira traganja i spašavanje na moru, što daje naznačiti dobru komunikaciju s medijima i na koncu, građanima.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2021/12/10-pitanje.jpg)

Pri konačnom zaključku analize javne percepcije stanja i sustava sigurnosti na moru možemo utvrditi da su građani svjesni stanja i sustava sigurnosti na moru, ali i da će se vrlo kritički osvrnuti na one dijelove sustava za koje smatraju da ih ugrožavaju.

Anketa je pokazala da građane u nekim segmentima sustava sigurnosti treba i dodatno informirati, približiti im službe sigurnosti i učiniti ih transparentnijima prema javnosti.

Također, pokazalo se da građane u nekim drugim segmentima treba i dodatno educirati, pa uz redovite kampanje putem javnog prostora, može pomoći dodatan trud i angažman kroz edukacije pri stjecanju svjedodžbi za plovidbu.

Iako je anketa rađena na uzorku dijela čitatelja portala Morski HR, rezultati svakako mogu dobro doći kao okvir za daljnja planiranja u sustavu sigurnosti na moru, gdje uvijek ima mjesta poboljšanjima.

Jurica Gašpar