> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Recept za tunu u izvedbi Filipa Šovagovića: “Novo normalno nenormalne budućnosti”
- URL: https://www.morski.hr/recept-za-tunu-u-izvedbi-filipa-sovagovica-novo-normalno-nenormalne-buducnosti/
- Published: 2021-02-08T11:56:50.000Z
- Updated: 2021-02-08T14:47:14.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Morske crtice, WWF

**Temperatura raste, more se zakiselilo, vrste nestaju, oluje uništavaju ribarice. U posljednjem znanstvenom monologu, Sandra Vlašić i Filip Šovagović vode nas u moguću budućnost koju bismo trebali izbjeći.**

Klimatske promjene imaju veliki negativni utjecaj na globalnoj razini, a učinci se ne osjete samo na kopnu, već i u moru. Moge vrste migriraju u potrazi za hranom i boljim uvjetima, dok druge nestaju. Uz dodatni pritisak na riblje stokove uslijed prekomjernog izlova i uništavanja staništa, mnoge priobalne zajednice promjene osjete već danas. Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one ljude čiji životi ovise o moru, a svaka promjena ima dalekosežan utjecaj na prirodu, gospodarstvo i društvo u cjelini.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode je 2020\. godine provela [istraživanje](https://wwfeu.awsassets.panda.org/downloads/wwf%5Ffishforward%5Fclimatechangestudy2020%5Fen%5Fweb.pdf?ref=morski.hr) u utjecaju klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju. Posljedice su negativne za većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna.

Promjene će najviše osjetiti zajednice za koje je ribarstvo glavni izvor hrane i prihoda, ali i sve zemlje koje uvoze proizvode iz ribarstva. Europska unija je jedan od najvećih uvoznika, a polovica uvoza dolazi iz zemalja u razvoju. Što to znači za globalnu sigurnost hrane u svijetu koji će zbog porasta stanovništva trebati više morskih resursa nego ikad prije? Što ako ono što danas uzimamo zdravo za gotovo sutra postane nedostupno? O tome govori i “Recept za tunu”, *znanstveni monolog* Sandre Vlašić.

### **Kako odabrati bolju budućnost?**

Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60%, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5°C. Održivo upravljanje uključuje i smanjenje odbačenog ulova, povećanje potražnje za malim i brzorastućim vrstama riba, te prelazak na održivi uzgoj proizvoda iz ribarstva.

– Alternativne budućnosti su moguće, a na nama je da iskoristimo sva dostupna znanja i tehnologije koje mogu olakšati bolje upravljanje morima i oceanima, vodeći pritom računa da stvorimo snažne, otporne i sigurne zajednice – zaključio je **Danijel Kanski**, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Za više informacija o tome kako svatko od nas može učiniti razliku posjetite WWF-ov **[vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva](http://www.kojuribukupiti.org/?ref=morski.hr)** ili **[izračunajte kako vaš morski tanjur utječe na klimu](http://www.wwf-finprint.org/hr?ref=morski.hr),** a ako ste propustili prethodne monologe kliknite **[OVDJE](https://www.youtube.com/watch?v=rsT94fVBwa8&ref=morski.hr)** (Leon Lučev) i **[OVDJE](https://www.youtube.com/watch?v=GO41Ef9xiSg&t=52s&ref=morski.hr)** (Nina Violić).

Sandra Vlašić

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [Nina Violić u znanstvenom monologu o ženama u ribarstvu](https://www.morski.hr/nina-violic-u-znanstvenom-monologu-o-zenama-u-ribarstvu/)