Pulska Arena će se ponovo kandidirati za UNESCO-vu listu svjetske baštine

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić potvrdio je da Pulska Arena i po treći put ide u kandidaturu za zaštitu UNESCO-a. Istarski amfiteatar jedini je od pet takvih u svijetu koji nije pod zaštitom UN-ove organizacije.

- Po treći put kreće inicijativa za uvrštenje pulskog amfiteatra na prestižnu listu UNESCO-ove zaštićene kulturne materijalne baštine. Najavio nam je to pulski gradonačelnik Filip Zoričić koji je s time upoznao i resornu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. Možda bi to za Pulu bila treća sreća nakon što joj dvije prijave iz devedesetih godina nisu prošle jer očito ili nije za to bilo vrijeme, ili prijave nisu bile dobre - piše Jutarnji list,

Hrvatska ima 10 lokacija na UNESCO-voj listi. To su Eufrazijeva bazilika u Poreču, osam kulturnih i dvije prirodne.

Dolazak na listu UNESCO-a donosi svjetsku prepoznatljivost, ali potencijalno i veći turistički promet.

ICOMOS, stručno savjetodavno tijelo UNSCO-a, čije mišljenje uvelike utječe na konačnu odluku o (ne)uvrštenju neke znamenitosti na listu je devedesetih godina ocijenio da Arena ne udovoljava ključnom kriteriju, a to je "izuzetna univerzalna vrijednost".

Arena je prvi put kandidirana 1996. godine i ICOMOS je tada rekao da je ona izuzetan i dobro očuvan primjer velike rimske javne građevine te da je ukupna razina autentičnosti nepobitna, odnosno da je, usprkos zahvatima u 19. i početkom 20. stoljeća koji nisu izvedeni u skladu s današnjim konzervatorskim načelima, najveći dio cjelokupne strukture izvorne rimske izrade. Nadalje, ICOMOS je ustvrdio visoku razinu očuvanosti i cjelovitosti pulskog amfiteatra, ali se ipak suzdržao od konačne ocjene te je preporučio da se odlučivanje o uvrštenju na Popis svjetske baštine odgodi dok se ne dovrši izrada komparativne studije rimskih amfiteatara.

Stoga je kandidatura ponovljena 1999. pod nazivom "Antička Pula s amfiteatrom". Ovaj je put uključila, osim amfiteatra, i ostale dijelove antičke baštine Pule - Augustov hram, Slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata, Malo rimsko kazalište i druge te ranokršćanske crkve iz 4. i 5. stoljeća.

U međuvremenu je ICOMOS izradio komparativnu studiju nekoliko amfiteatara i kazališta već upisanih na Popis svjetske baštine i ocijenio da pulski amfiteatar ne zadovoljava kriterije izuzetne univerzalne vrijednosti. Stoga je predložio da se kandidirano kulturno dobro ne uvrsti na popis. Suočena s takvom preporukom ICOMOS-a, koja uvelike utječe na konačnu odluku UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, Republika Hrvatska je povukla kandidaturu, čime je sačuvala mogućnost kasnijeg pokušaja kandidiranja istog kulturnog dobra, a koje ne bi bilo moguće u slučaju nepovlačenja kandidature i negativne odluke Odbora.

A.B.