> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa: što donosi Jadranu, priobalju i otocima - URL: https://www.morski.hr/prostorni-plan-iskljucivoga-gospodarskog-pojasa-sto-donosi-jadranu-priobalju-i-otocima/ - Published: 2026-10-28T15:27:33.000Z - Updated: 2026-10-28T15:27:33.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: Gospodarski pojas **Hrvatski sabor donio je 19\. lipnja 2026\. Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (NN 66/2026). Plan prvi put cjelovito uređuje prostorno planiranje našeg morskog područja i sadržajno dobro prati europsko pravo, ali kasni više od pet godina i ostavlja otvorena važna pitanja za priobalje i otoke.** ### Što je Plan i što obuhvaća? Isključivi gospodarski pojas (IGP) obuhvaća, prema navodima ministra u saborskoj raspravi, oko 24 000 km². *U tom prostoru Hrvatska nema puni suverenitet*, nego suverena prava i jurisdikciju nad prirodnim bogatstvima i određenim djelatnostima, dok sve države zadržavaju slobodu plovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda. Plan se donosi na temelju Direktive 2014/89/EU o prostornom planiranju morskog područja. Uređuje devet djelatnosti: *akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, očuvanje prirode i vrsta, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja*. Za svaku je izrađen zaseban kartografski prikaz, a svi su objedinjeni sinteznom kartom. *Valja imati na umu da se u Narodnim novinama objavljuju samo Odredbe za provedbu, pa se ova analiza oslanja na njih.* ### Što je dobro riješeno? Usklađenost s Direktivom. Odredbe gotovo doslovno preuzimaju obvezu iz čl. 8\. Direktive da se odredi prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih aktivnosti na moru. Zaštita okoliša u obvezujućem tekstu. Plan je prošao stratešku procjenu utjecaja na okoliš i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a mjere ublažavanja prenesene su u same Odredbe. Primjerice, pri koćarenju u područjima ekološke mreže obvezni su uređaji za isključenje kornjača, a seizmička istraživanja počinju „polaganim startom” od 30 minuta. U eksploatacijskom polju „Izabela” ne smiju se provoditi od 1\. svibnja do 1\. srpnja radi zaštite gnijezdećih ptica. Klimatska otpornost. Svi zahvati moraju uzeti u obzir porast razine mora, zagrijavanje mora i promjene morskih struja, uz fleksibilnost zoniranja. Ograničenje ugljikovodika. Istraživanje i eksploatacija dopuštene su samo u postojećim poljima „Izabela”, „Sjeverni Jadran” i „Marica”, a nova polja nisu predviđena. Istodobno korištenje prostora. Područja predviđena za akvakulturu do utvrđivanja pojedinih uzgajališta ostaju otvorena za promet, ribarstvo, kabele, znanstvena istraživanja i vojne vježbe. ### Što nedostaje? Kašnjenje. Direktiva je zahtijevala da planovi budu doneseni do 31\. ožujka 2021\. Hrvatska je IGP proglasila u veljači 2021., odluka o izradi Plana donesena je 2024., a sam Plan 2026., dakle više od pet godina nakon roka. Zakonodavni je okvir pritom postojao još od 2017. **Slaba veza kopna i mora.** Direktiva i Zakon o prostornom uređenju (ZPU) izričito traže koordinaciju kopnenog i morskog planiranja, no Odredbe se svode na jednu opću obvezu da se pri korištenju IGP-a, osobito bližeg obali, uzme u obzir utjecaj na krajobraz. *Nema obvezujućeg mehanizma usklađivanja sa županijskim planovima ni s integriranim upravljanjem obalnim područjem*. ***Bez obnovljivih izvora energije***. Praznina ne proizlazi iz samog Plana, nego iz ZPU-a, koji u morskom području zabranjuje planiranje vjetroelektrana i sunčanih elektrana. To nije formalna povreda prava Unije, jer Direktiva državama članicama ostavlja slobodu u izboru ciljeva, a ni propisi o obnovljivoj energiji ne traže izričito da se područja ubrzanog uvođenja odrede na moru. Ipak, Hrvatska se unaprijed odrekla jedne tehnologije energetske tranzicije pa kritiku treba usmjeriti ponajprije na ZPU. ***Turizam i mineralne sirovine nisu posebne planske kategorije***. Zbog udaljenosti IGP-a od obale to je djelomično razumljivo, no ZPU izrijekom traži doprinos održivom razvoju turizma pa je taj zahtjev zaslužio izričitu razradu. ***Odgođene i blage mjere***. Ograničenja ribolova i mjere očuvanja ekološke mreže donijet će se tek nakon Plana. Zone potpune zabrane ribolova nisu prostorno određene, a dio mjera formuliran je samo kao obveza da se nešto „razmotri”. Nema ni općeg sustava praćenja provedbe niti roka revizije, iako Direktiva traži reviziju najmanje svakih deset godina. ***Djelomična prekogranična suradnja***. Plan je spominje samo uz sigurnost plovidbe i izvanredne događaje, a ne razrađuje usklađivanje s planovima susjednih država. U poluzatvorenom moru poput Jadrana, gdje se ribolov, plovidba i onečišćenje ne zaustavljaju na granici, to je primjetna praznina. ### Što to znači za priobalje i otoke? Plan završava na vanjskoj granici teritorijalnog mora, pa na priobalje i otoke ne djeluje izravno. Posljedice će se osjetiti posredno, a one navedene u nastavku autorova su procjena iz normativnog teksta, a ne empirijski nalaz. ***Ribarstvo***. Zabrane pridnenog koćarenja odnose se na točno određena područja (koridore kabela i cjevovoda, odlagališta neeksplodiranih sredstava, evidentirana arheološka nalazišta i dubine veće od 1000 metara) pa bi učinak trebao biti ograničen. Veća je nesigurnost u ograničenjima koja će se tek donijeti. Ako istisnu ribolovni napor iz IGP-a, on bi se mogao preseliti u teritorijalno more i kanale te opteretiti priobalne stokove i male otočke ribare. Za zajednice na vanjskom rubu otočnog niza, primjerice na Visu i Lastovu, važno je da se nova ograničenja uvode pravodobno i transparentno. ***Akvakultura***. Uzgoj na pučini može biti razvojna prilika, ali će se luke, skladišta, prerada i servisi vjerojatno smjestiti na obali i otocima. To donosi radna mjesta, ali i promet, otpad i nadmetanje za ograničen obalni prostor. Prednost se daje područjima već zasićenima prometom i infrastrukturom, poput Padskog naftno-plinskog polja, kako bi se očuvao krajobraz južnijih dijelova Jadrana, no teret pritiska tako se koncentrira na sjevernom Jadranu. ***Energija***. Uklanjanje napuštenih platformi i cjevovoda dugoročno smanjuje rizik onečišćenja obale najbliže poljima. Zabrana pučinskih elektrana štiti vizure i turizam, ali otocima uskraćuje jednu opciju energetske samodostatnosti: ostat će ovisni o kabelima s kopna i o postrojenjima na samim otocima, koja su prostorno i krajobrazno osjetljivija. ***Promet i klima.*** Preporuka električnog napajanja u lukama i područja prioriteta pomorskog prometa neizravno potiču ulaganja u obalne luke. Obrana obale od porasta razine mora ostaje u županijskim i lokalnim planovima, a bez obvezujuće veze s morem lokalne jedinice nemaju okvir koji bi njihove mjere povezao s događanjima na pučini. ### **Zaključak** Plan je solidan pravni i stručni iskorak: dosljedno prati Direktivu, ugrađuje zaštitu ekološke mreže i klimatsku otpornost u obvezujući tekst i jasno ograničava eksploataciju ugljikovodika. *Slabosti su kašnjenje, nedovoljno razrađena veza kopna i mora, izostanak obnovljivih izvora energije i turizma kao planskih kategorija, odgođene ili blago formulirane mjere te slaba prekogranična koordinacija. Dio tih slabosti, poput zabrane obnovljivih izvora na moru, ugrađen je u sam ZPU pa se ne može ukloniti izmjenom Plana.* **Za priobalje i otoke Plan je ponajprije zaštitni**: čuva krajobraz i smanjuje rizik onečišćenja, *ali još ne nudi mehanizme kojima bi lokalne zajednice izravno sudjelovale u koristima plavoga gospodarstva*. *Prva revizija, koja mora uslijediti najkasnije za deset godina*, trebala bi uvesti obvezujuće veze sa županijskim planovima, prostorno odrediti zone zabrane ribolova, propisati pokazatelje praćenja, urediti prekograničnu koordinaciju i na temelju podataka ponovno razmotriti mjesto obnovljivih izvora energije na moru. **Glavni izvori**: Odluka o donošenju Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru (NN 66/2026); Direktiva 2014/89/EU; Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25); Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Prigorski.hr i tportal.hr (2026), izvješća o saborskoj raspravi. Milo Miklaušić, kap. **PROČITAJTE JOŠ:** [Hrvatska kreće u donošenje Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu!Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine g. Branko Bačić, boraviti će danas u Dubrovniku gdje će se održati prva javna prezentacija Prijedloga Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Prijedlog Prostornog plana isključivog![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/icon/favicon-1d8869c8-4b35-4588-86b5-01784c6f9fc5.png)Morski HRJurica Gašpar![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/thumbnail/gOSPODARSKI-POJAS-1-30ff7450-404a-4cd5-829f-110b4073e1cf.jpg)](https://www.morski.hr/hrvatska-krece-u-donosenje-prostornog-plana-iskljucivog-gospodarskog-pojasa-na-jadranu/)