> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Projekt “Živa periska” - URL: https://www.morski.hr/projekt-ziva-periska/ - Published: 2020-12-11T14:26:07.000Z - Updated: 2020-12-15T09:19:21.000Z - Author: Jurica Gašpar - Tags: periska, projekt, Živi svijet, istraživanje **Klub podvodnih aktivnosti Kraljevica pod sponzorstvom INA – Industrija nafte d.d. proveo je istraživačko edukacijski projekt pod nazivom „Živa periska“. Cilj projekta bio je kartiranje živih jedinki zaštićene školjke Plemenite periske (Pinna nobilis) na dubinama do 40 metara.** Projekt je obuhvatio lociranje i pregled staništa zaštićenog školjkaša plemenite periske na obalnom području Kvarnerskog zaljeva i to od uvale Preluk do Jadranova radi georeferenciranja mogućih živih jedinki. Temeljem rezultataterenskog istraživanja, provedenih zarona na kojem su prikupljani podaci izrađena je digitalna karta s ucrtanim georeferenciranim lokacijama živih periski kao i lokacijama gdje je primjećen njihov mortalitet. Edukacijski učinak projektaje javno medijsko predstavljanje rezultata radi podizanja ukupne ekološke svijesti o potrebi očuvanja rijetkih i zaštićenih morskih organizama. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/12/130194917_10217531236702929_2523361765140748392_o-e1607696628507.jpg) Foto: Danijel Frka ### **Svrha provedbe projekta** Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, poznata pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. Prvi masivan pomor jedinki plemenite periske zabilježen je u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske 2016\. te se od tada širi Mediteranom. Potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019, a tijekom 2020\. godine dokazano je od strane stručnih institucija da je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Trenutno je pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/12/130821433_10217531236662928_7376603729370265022_o-e1607696617910.jpg) Foto: Danijel Frka Uzročnik masovnog pomora plemenite periske (Pinna nobilis) nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski (Pinna nobilis) su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici. Plemenita periska također ima i mnogo indirektnih neprijatelja kao što je gradnja objekata uz morsku obalu i na moru, nekontrolirana sidrenja i slično. Zbog gore navedenog intezivno se radi na pripremi i provedbi mjera očuvanja u suradnji s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, ali i na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana. Nužno je prepoznati lokacije periski na kojima još uvijek nije došlo do proširenja zaraze, kao i one s prisutnim živim jedinkama, budući iste mogu biti potencijalno otporne i predstavljati osnovu za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2020/12/130196079_10217531235502899_2581960155845671438_o-e1607696661763.jpg) **Pretraživanja po lokacijama dala su sljedeće rezultate:** 1. Poluotok, rt Lipica, Grad Kraljevica – područje od 2 do 45 m dubine – nisu pronađena staništa periski 2. Greben Zeci između otoka Sv. Marko i otoka Krka, područje od 2-10 m dubine dubine – nisu pronađena staništa periski, samo jedan mrtvi primjerak 3. Uvala Bakarac – područje od 3 do 20 m dubine – pronađeno polje od 30+ periski, nema živih jedinki 4. Podmorje ispred rafinerije INA Urinj – područje od 3 do 12 m dubine – pojedinačni primjerci periski, nema živih jedinki 5. Uvala Črišnjevo – područje od 4 do 10 m dubine – nisu pronađena staništa periski, samo nekoliko pojedinačnih mrtvih primjeraka 6. Uvala Voz na otoku Krku- područje od 2 do 20 m dubine – nisu pronađena staništa periski 7. Uvala Havišće kod Jadranova – područje od 3 do 18 m dubine – pronađeno je najgušće polje plemenitih periski od oko 60 jedinki, ali nema živih primjeraka 8. Podmorje luke bivše rafinerije INA Mlaka – područje od 3 do 6 m dubine – pronađeno polje od oko 2o primjeraka periski, ali nema živih jedinki 9. Poluotok Kačjak – područje od 2 do 20 m dubine – pronađeno polje od 15-tak primjeraka, ali nema živih jedinki Nažalost, na svim istraženim lokacijama nađene su samo mrtve ljušture plemenitih periski, odnosno utvrđen je 100 % mortalitet populacija na svim gore navedenim lokacijama. Ljušture periski su blago otvorene, prazne i uspravno stoje još uvijek učvršćene u morskom sedimentu i služe kao nova staništa drugim morskim organizmima. Danijel Frka PROČITAJTE JOŠ: > [Učvršćuje se projekt očuvanja plemenite periske u južnom dijelu Jadranskog mora](https://www.morski.hr/ucvrscuje-se-projekt-ocuvanja-plemenite-periske-u-juznom-dijelu-jadranskog-mora-2/) > [Pronađena ličinka periske stigla u Aquarium Pula – Čuvat će je u strogo kontroliranim uvjetima](https://www.morski.hr/pronadena-licinka-periske-stigla-u-aquarium-pula-cuvat-ce-je-u-strogo-kontroliranim-uvjetima/)