> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# PROBLEM S GALEBOVIMA U ROVINJU: “Napadaju ljude, otimaju hranu iz ruke”
- URL: https://www.morski.hr/problem-s-galebovima-u-rovinju-napadaju-ljude-otimaju-hranu-iz-ruke/
- Published: 2022-04-09T12:36:12.000Z
- Updated: 2022-04-16T04:04:57.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: galebovi, napadi, Rovinj, Živi svijet, Istra

ROVINJ – **Koliko su neke životinje prilagodljive i inteligentne, govori priča o galebovima iz Istre. Rovinj se, kao i cijela zapadna Istra, godinama bori s ovim pticama grabežljivicama, posebno nakon što su se zatvorila odlagališta otpada, pa su se u potrazi za hranom doslovno doselili u gradove. I tu počinju problemi ljudi koji tamo žive, ali i naivnih turista, koji o napadima galebova malo ili ništa ne znaju.**

– Izišli smo iz pekare i počeli hodati ulicom, a mojoj supruzi je s leđa doletio jedan galeb i to točno između nas dvoje i oteo joj kiflicu i škartoc – sve! Kad nas je napao, doletio je iz zraka, brzo i precizno kao raketa! Usput nas i mlatnuo krilima, a njoj se još odgurnio nogama sa ramena – ispričao nam je Riječanin **Ivica Brusić** koji se neugodno iznenadio hrabrošću letećih predatora, pa nam pokazuje i znakove koje su rovinjske gradske vlasti, svjesne ovog problema, postavile po cijelom gradu.

– Pokušali smo snimiti novi napad… ali nismo uspjeli – priča Brusić i šalje nam drugi video u kojem tek nekoliko metara dalje gladni galebovi kopaju po dostupnom smeću, kako bi iz plastične vreće izvukli hranu.

### **Nastanjuju se na krovovima i cijelu noć prave nesnosnu buku**

Rovinjske gradske vlasti već se dulje vrijeme bore s ovim problemom, a galebovi ne samo da napadaju ljude, već onečišćuju grad razbacivanjem smeća, izmetom, ali i nesnosnom bukom, na koju se prije nekoliko mjeseci žalila jedna stanovnica Rovinja:

– Problemi sa galebima od 4 ujutro, nastanili se na krovove zgrada. Molimo vas (grad, komunalni servis, veterinari, tko već), u ime svih stanara ove zone omeđene u crvenom, da pokušate riješiti problem sa galebima koji su se nastanili na krovove zgrada i redovito od 4 ujutro prave takvu NESNOSNU BUKU koja onemogućava normalan odmor. Ljudi rade (pogotovo oni u smjenama), a noću je nemoguće spavati od buke galeba. Problem je iz godine u godinu sve veći jer ih sve više prelijeta livadu od A.Rismonda i parking u ul. Sv.Vid! Molimo za pomoć, ovo više nije normalno, nemoguće je spavati. Njihovo prirodno stanište su otoci i obala a ne zgrade. Razumijemo da su zaštićena vrsta, ali tko će nas zaštiti od njih – napisala je pismo Gradu Rovinju.

Iz Grada su odgovorili da već nekoliko godina sudjeluju u **[projektu kontrole populacije galebova](https://www.morski.hr/2018/02/22/projekt-humanog-suzbijanja-populacije-galebova-od-novigrada-do-rovinja/)** – jedino za sada odobrenom metodom – zamjenom pravih jaja lažnima.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/04/Ne-hranite-galebove-2-e1649514901958.jpg)

Foto: Ivica Brusić

Pozivaju sve pravne i fizičke osobe čiji krovovi mogu postati potencijalna mjesta za savijanje gnijezda galebova, da u proljetnim mjesecima obrate pažnju na potencijalna mjesta i prijave nadležnoj Veterinarskoj bolnici Poreč d.o.o. Prijave se mogu obaviti na **dežurni telefon 091/5216783** ili putem e-maila: [info@veterina-porec.com](mailto:info@veterina-porec.com)

– Međutim, ukoliko negdje promakne te se izlegnu ptići u gnijezdu, nije moguće učiniti ništa dok ne odlete. Također, predlažemo da se građani orgnaiziraju putem upravitlja zgrada, te da izvide mogućnosti onemogućavanja gnježđenja/slijetanja galebova na pogodnim mjestima na krovovima zgrada (postava iglica, tonja-plastični konopci i sl.) kako bi dodatno onemogućili zadržavnje galebova u naselju – pojašnjavaju iz Grada Rovinja i podsjećaju:

– Zabranjeno je hraniti galebove i ostavljati vreće sa smećem pored kanti i kontejnera.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/04/Ne-hranite-galebove-1-e1649514927607.jpg)

Foto: Ivica Brusić

### **Ugrožena su im prirodna staništa i izvori hrane**

No nemaju samo zapadna Istra ili općenito naši obalni gradovi ovaj problem, već su galebovi postali globalna pošast, ali zato opet nisu krivi oni, već ljudi.

Njihovi se vapaji najčešće povezuju s morem, ali kako su im prirodni domoviugroženi, oni se jednostavno sve više sele u unutrašnjost kako bi se nastanili u našim gradovima, pisao je o ovome i [BBC](https://www.bbc.com/future/article/20210615-why-sea-gulls-are-making-their-homes-in-our-cities?ref=morski.hr).

Iz galebove perspektive, naši su gradovi, odnosno krovovi kuća niz otoka okruženih strmim liticama. Gniježđenje tamo donosi brojne prednosti – [pomaže u zaštiti](http://etheses.dur.ac.uk/8330/?ref=morski.hr) jer [manje grabežljivaca obilazi ljudsku arhitekturu](https://bioone.org/journals/waterbirds/volume-39/issue-sp1/063.039.sp113/Roof-Top-Nesting-in-a-Declining-Population-of-Herring-Gulls/10.1675/063.039.sp113.short?ref=morski.hr). Također često ne nedostaje hrane na ulicama ispod zgrada. Kao rezultat toga, urbane kolonije galebova rastu u Europi, ali i drugdje.

No, kao i mnoge druge vrste koje su prihvatile urbana područja kao svoje domove – štakori, golubovi, lisice – galebovi imaju problem s imidžom. Tabloidni tisak u Velikoj Britaniji opisuje galebove kao javne neprijatelje zbog incidenata u kojima su ptice bombardirale pješake, bilo da obrane svoje mlade ili da otmu obroke ravno iz ruku neopreznih turista . Njihova nemilosrdna buka i nered koji stvaraju, izazivaju bijes kod ljudi koji žive uz njih.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2017/10/SURA-C4-86-1-e1555093265518.jpg)

Foto: Stipe Surać

Kada se veliki galebovi počnu gnijezditi u urbanim područjima, veličina njihovih kolonija neizbježno raste. Dakle, što je to što privlači ove ptice u sve većem broju u naša mjesta i gradove? I treba li ih sada svrstati u urbane vrste uz štakore, golubove, lisice i rakune?

Dio razloga za njihovu brojnost je naseljavanje uz odlagališta gdje se nije spaljivalo smeće, već se umjesto toga svaki dan prekrivalo ​​zemljom.

Galebovi su brzo iskoristili prednost ove hrane. Tražeći odbačenu hranu na odlagalištima, uspjeli su uzgojiti više mladih kojih je naposljetku više i preživjelo. Populacija im je naglo skočila.

Uz sve ovo, u igri je još jedna sila. Industrijalizirane ribolovne prakse značile su da su prirodni izvori hrane ptica bili iscrpljeni, dok su njihova mjesta gniježđenja često bila ometana ljudskom aktivnošću.

U novije vrijeme, sanacijom starih odlagališta, ali i iscrpljenim ribolovnim fondom u moru, galebovi stoga migriraju tamo gdje će najlakše pronaći hranu i uzgajati mlade, a to su gradovi. Praksa je pokazala da je zamjenom jaja **[uspješno prepolovljen njihov broj na Poreštini prije 3 godine](https://www.morski.hr/2019/03/18/upola-manje-galebova-na-porestini-uspjesno-humano-suzbijanje-populacije/)**, no njihov problem će i dalje biti aktualan, dok god im ljudi ometaju prirodna staništa.

Jurica Gašpar

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [Projekt humanog suzbijanja populacije galebova od Novigrada do Rovinja](https://www.morski.hr/2018/02/22/projekt-humanog-suzbijanja-populacije-galebova-od-novigrada-do-rovinja/)