PRIČE IZ BLISKE BUDUĆNOSTI: "Potopljen Nin, sv. Donat sliči na otok-svjetionik, morske orgulje odavno utihnule, jer su pod morem"

"Draga moja, ove godine nam je plima već treći puta plavila Poluotok i rivu sve tamo do Bedema, more je izlazilo iz kanalizacije i ulazilo u podrume kuća. Glavna riva sada je postao Muraj, Pozdrav Suncu ostao je kao atrakcija za ronioce-rekreativce, isto kao i stari rimski Forum i potopljeni dijelovi Nina. Stari Sveti Donat sada nalikuje na neki otok-svjetionik, a morske orgulje odavno su utihnule jer ih je potopilo. Pokušaj zaštite poluotoka dizanjem brane nije uspio, troškovi izgradnje su stalno rasli, a potrebe za sanacijom šteta nakon sve češćih vremenskih katastrofa iscrpljivale su proračun pa se od brane odustalo, nije bilo novaca za sve to. Da smo barem ranije počeli, možda bi uspjeli dovršiti je."

Ako se pitate što je sad ovo, odmah recimo to je dio priče iz budućnosti, iz Zadra 2030. godine. Valja se nadati kako se neće ostvariti, ali s obzirom na klimatsku krizu takav scenarij ne može se ni odbaciti. Ova priča jedna je od osam vinjeta, odnosno priča o mogućoj budućnosti i životu u četiri grada - Zadru, Slavonskom Brodu, Puli i Zagrebu koje su objavljene u publikaciji "Priče iz budućnosti četiri grada 2030.", koja je dio projekta METAR do bolje klime, piše Zadarski.hr.

Nositelj projekta je Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), a partneri Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Grad Zagreb, Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja "Eko-Zadar", Brodsko ekološko društvo-BED, Terra Hub, Udruga Zelena Istra, Forum za slobodu odgoja, Institut za političku ekologiju i Zelena akcija. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

- Vinjete smo koristili u dijelu istraživanja i radu s fokus grupama, a svaki grad ima dvije priče kao zamišljene moguće budućnosti – lošu i onu manje lošu. Kad razgovaramo o klimatskoj krizi, u javnom prostoru često prevladavaju podaci, stručni ili tehnički pojmovi iz znanstvenih istraživanja i izvješća koja je teško u potpunosti razumjeti, probaviti i povezati s našim svakodnevnim životom. Većina ljudi zbunjeno ili rezignirano zaključe da je to za njih prevelik zalogaj, da oni tu ne mogu ništa, slegnu ramenima i nastave po starom.

Baš to je razlog da smo u našim razgovorima s fokus grupama u sklopu istraživačkih aktivnosti projekta METAR odlučili koristiti slike i priče iz budućnosti koje svi razumijemo – kazala nam je Sandra Vlašić (Terra Hub), suradnica na projektu i urednica ove publikacije.

Foto: Climatecentral.org / Screenshot

Fikcija, bazrana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika

Sandra Vlašić napominje da su sve vinjete fikcija, no bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika međunarodnog UN-ovog panela za klimatske promjene IPCC. U izvješću UN-ova panela za klimu objavljenom 9. kolovoza 2021. koristi se pet mogućih scenarija globalnog zagrijavanja:

Scenarij 1 – Najoptimističniji: 1,5 °C do 2050. godine

Scenarij 2 – Sljedeći najbolji: 1,8 °C do 2100.

Scenarij 3 – Srednji: 2,7 °Cdo 2100.

Scenarij 4 – Opasan: 3,6 °C do 2100.

Scenarij 5 – Izbjeći pod svaku cijenu: 4,4 °C do 2100.

Scenariji su, kako je istaknuto u predgovoru publikacije, rezultat složenih izračuna koji ovise o tome koliko brzo ljudi smanjuju i suzbijaju emisije stakleničkih plinova. U izvješću se ne može reći koji je scenarij najizgledniji jer o tome odlučuju mnogi čimbenici, uključujući vladine politike. No scenariji pokazuju kako će naši današnji izbori utjecati na budućnost.

U svakom scenariju, kako je navedeno, zagrijavanje će se nastaviti još najmanje nekoliko desetljeća. No, koliko će se brzo podići razina mora i koliko bi vrijeme i ekstremi mogli postati opasni, još uvijek ovisi o tome kojim će putem i koliko odlučno svijet krenuti. Trenutno smo, istaknuto je, na najvišim razinama koncentracije ugljika u atmosferi u odnosu na predindustrijsko razdoblje i u stalno rastućem trendu emisija ugljika koje nas vode prema 3-4 C stupnja toplijem svijetu do kraja ovog stoljeća, dakle prema scenarijima koje svakako moramo izbjeći.

- Naše vinjete su samo jedna moguća vizija budućnosti, a na vama je da zamislite svoju viziju grada u kakvom želite da žive vaša djeca te da svojim akcijama danas izravno utječete na budućnost, jer ona se ne događa sama, stvaramo je svi mi zajedno – zaključuje Sandra Vlašić prenoseći glavnu poruku autora publikacije i suradnika na projektu METAR do bolje klime.

A dok zamišljate viziju svog grada, evo još nekoliko izvoda iz priča iz budućnosti četiri grada koje potiču na razmišljanje i djelovanje.

Rekordno toplo ljeto

…Kada bi se more povuklo nakon plimnog vala sve bi ostalo puno plastike koja se godinama valjala po dnu, izlizane boce i kante iz prošlosti, stare cipele, mreže, puknute kašete što su ih davno odbacili ribari s koča koje već dugo samo stoje na vezu jer nemaju pošto ići na more. More se zagrijalo dva-tri stupnja, kako gdje. Zakiselilo se, riba se povlači u dublje vode i dalje, mnogo dalje od obale, puno je teže doći do nje. Neke ribe više niti nema, a neke su upola manje nego su bile prije. Ribarski zanat prestao je postojati… (Zadar 2030.)

Razgovori s Tonkom

Marija: Bepo mislim da je vrijeme da razgovaramo s Tonkom o "pčelama i pticama".

- Bepo i Marija: Draga Tonka pčele i ptice su bila prekrasna mala stvorenja koja su letjela. Pčele su oprašivale biljke i u Puli je bilo puno prekrasnog zelenila, drveća i cvijeća.

- Tonka: Zelenilo u gradu? Ptice? Pčele? Ah, zvuči tako egzotično – reče Tonka i vrati masku za kisik na lice. Ima terapiju tri puta dnevno....

...Pula je bila tako dobar grad za život, ugodne mediteranske klime, s mnogo zelenila i prekrasnom starom jezgrom punom ostataka iz doba starog Rima. Nije bilo kao što je ovo, još jedno neizdrživo pakleno ljeto. Vrućina je počela već u svibnju, temperature su brzo prešle 30 stupnjeva i više pa nas ne puštaju sve tamo do kasne jeseni. Samo se nižu toplinski valovi jedan na drugi... (Pula 2030.)

Ljubica Vuko

PROČITAJTE JOŠ:

PODmorska budućnost – Evo kako će porast razine mora izgledati širom svijeta | | Morski HR
Planet nam se brzo zagrijava, što je rezultiralo povijesnom sušom, smrtonosnim poplavama i neobično intenzivnim otapanjem leda na Arktiku. Sve to uzrokuje stalni porast razine mora, za koji