Pozitivni pokazatelji i daljnji razvoj hrvatskog sektora ribarstva i akvakulture

Hrvatska akvakultura, uz svoju primarnu proizvodnu funkciju, ima izraženi socioekonomski značaj, doprinoseći razvoju i opstanku osjetljivih otočnih i ruralnih zajednica kroz cjelogodišnje zapošljavanje lokalnog stanovništva i sinergiju s pratećim djelatnostima, ali i ekološki značaj čiji se daljnji održivi razvoj predviđa u sukladnosti s ciljevima zaštite okoliša i bioraznolikosti. Hrvatski sektor ribarstva i akvakulture unatoč zahtjevnim okolnostima kontinuirano raste; bilježimo kontinuiran trend rasta akvakulture, za čak 96% u količini u odnosu na 2013. godinu, kao i pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci proizvoda ribarstva već niz godina.

Tijekom 2022. godine izvezeno je 66.478 tona ribe vrijednosti 312.490 milijuna eura, dok je uvezeno 63.444 tona vrijednosti 247.664 milijuna eura. Ukupna proizvodnja u akvakulturi RH u razdoblju od 2017. godine porasla je čak 63% u količini te 67% u vrijednosti, tj. u 2021. godini vrijednost proizvodnje u akvakulturi je dostigla oko 166.895.813€, a količina je iznosila oko 27.920 tona. To je značajan rast i u odnosu na prethodnu 2020. godinu, te vrijednosno iznosi 25% dok je količinski rast za 28%.

Ovaj zamjetan trend rasta prvenstveno je posljedica povećanja u količini i vrijednosti proizvodnje visoko vrijednih proizvoda marikulture, prvenstveno bijele ribe (lubin i komarča) i plavoperajne tune, iako vrijedi istaknuti da podaci za 2021. godinu ukazuju i na porast proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi (šaranske vrste).

Dio dugogodišnjih problema hrvatskih ribara i djelatnika u sektoru akvakulture riješeni su uz pomoć mjera kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo kroz koji je ugovoreno ukupno 331,8 milijuna eura, što predstavlja stopostotno iskorištenje raspoloživih sredstava, a putem kojeg se trenutno provode najveća ulaganja u ribarsku infrastrukturu i ribarstvo otkako postoji Republika Hrvatska. U okviru ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, koja su provedena u svrhu stvaranja potrebnih preduvjeta i omogućavanja ribarima da na odgovarajući način iskrcavaju svoj ulov i poštuju sve zahtjevnije uvjete kod ovih aktivnosti koje postavlja Europska unija, dodijeljeno je 47,13 milijuna eura potpore za ulaganja u 10 ribarskih luka.

Za sektor akvakulture, koji također predstavlja važan segment ribarstva i gospodarstva, u Republici Hrvatskoj financirano je 80 uzgajivača u marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi, a potpora je dodijeljena i za uspostavu 7 novih uzgajališta. Kako bi se ojačala konkurentnost i olakšao položaj proizvođača i prerađivača proizvoda ribarstva i akvakulture na tržištu, uloženo je u 230 projekta za poboljšanje stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture, te je izgrađeno i opremljeno 5 novih i osuvremenjeno 25 postojećih pogona za preradu ribe.

Novi Program za ribarstvo i akvakulturu, vrijedan 348 milijuna eura, osigurat će kontinuitet i dati novi zamah razvoju sektora ribarstva i akvakulture. Vlada je donijela i 88,4 milijuna eura vrijedan Nacionalni plan razvoja akvakulture do 2027. godine čije je težište stavljeno na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora akvakulture, jačanjem sektora akvakulture doprinijeti obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture. Ostvarenjem navedenih ciljeva očekuje se da će količina proizvodnje u akvakulturi do 2027. još više povećati, kako vrijednosno, tako i količinski.

Sponzorirani sadržaj