Požari proteklog ljeta izazvali rekordne emisije ugljikova dioksida

Proteklo ljeto obilježilo je izvanredno velik broj požara na sjevernoj hemisferi i, posljedično, rekordne globalne emisije ugljika, pokazalo je izvješće EU-ove službe za praćenje atmosfere Copernicus.

Izvješće programa Europske unije za praćenje elementarnih nepogoda COPERNICUS, objavljeno ovoga tjedna, pokazalo je kako su ovoljetni požari uzrokovali značajni atmosferski porast stakleničkih plinova i da smo u u srpnju i kolovozu svjedočili najvećoj do sada globalnoj emisiji ugljika, prenosi N1.

Rezultatu je pritom uvelike pridonijela tragedija na Mediteranu gdje je niz država na istočnom i središnjem dijelu tog područja pretrpio značajne štete pri čemu ljudske i materijalne tragedije nisu jedino što je razorna vatra ostavila za sobom.

Dnevni intenzitet požara katastrofalnih razmjera u Turskoj dosegao najviše razine u skupu podataka koji datiraju od 2003. godine s iznimno visokim razinama po zdravlje štetnih plinova.

Razornim požarima bile su pogođene i Grčka, Italija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Alžir te Tunis. Požari su u kolovozu pogodili i Iberijski poluotok, prešavši preko značajnog dijela Španjolske i Portugala, a posebno veliko područje u blizini Navalacruza u provinciji Avila, zapadno od glavnog grada Madrida.

Ekstenzivni požari također su registrirani istočno od Algera u sjevernom Alžiru, pri čemu su prognoze pokazivale visoke površinske koncentracije zagađujućih čestica u zraku.

Podacima sa Sredozemlja valja pribrojiti i one s ostalih ovoljetnih žarišta.

U srpnju je na globalnoj razini ispušteno 1258,8 megatona CO2a,  a više od polovice ugljičnog dioksida pripisano je požarima u Sjevernoj Americi i Sibiru. Kolovoz je bio rekordan mjesec u požarima, tijekom kojeg se globalno u atmosferu ispustilo 1384,6 megatona CO2.

Mark Parrington, viši znanstvenik i stručnjak za šumske požare u programu COPERNICUS pratio je tijekom cijelog ljeta aktivnosti požara na sjevernoj hemisferi.

– Ono što se istaknulo kao neobično bili su broj požara, veličina područja na kojima su gorjeli, njihov intenzitet, ali i njihova postojanost. Na primjer, požari u ruskoj republici Saha, odnosno Jakutija, u sjeveroistočnom Sibiru gorjeli su od lipnja i počeli se smanjivati tek krajem kolovoza – kaže Parrington.

Posebno zabrinjavajuće djeluju ostala područja pogođena u Sibiru,  primjerice Irkutska i Čukotska autonomna oblast, koja uključuje pogođene dijelove Arktičkog kruga što je rezultat, kako su zaključili djelatnici agencije, povećanja temperatura tog kraja i smanjene vlažnosti tla.

Tome svjedoče i brojke obzirom da je ukupna procijenjena emisija CO2 uslijed požara u Rusiji od lipnja do kolovoza iznosila 970 megatona. Usporedbe radi, u zahvaćenih područja tijekom proteklih deset godina nisu, godišnje gledano, zabilježene vrijednosti veće od 100 takvih jedinica. Arktički požari oslobodili su 66 megatona CO2 u istom razdoblju.

Šumski požari zahvatili su ovog ljeta i zapadne dijelove sjevernoameričkog kontinenta. Požar Dixie koji je prolazio sjevernom Kalifornijom pokazao se jednim od najvećih ikada zabilježenih u povijesti SAD-a. Srpanj je bio rekordan mjesec na globalnoj razini u skupu podataka GFAS-a s 1258,8 megatona CO2. Više od polovice ugljičnog dioksida pripisano je požarima u Sjevernoj Americi i Sibiru.

Podaci COPERNICUS-a ukazali su i na dodatni čimbenik pri pogoršanju klimatskih uvjeta. Dim se u ljetnim mjesecima miješao sa saharskom prašinom na  putu preko Atlantika uključujući dio iznad južnih područja Mediterana što je rezultiralo smanjenom kvalitetom zraka.

COPERNICUS-ove snimke pokazivale su ljubičastu oznaku “vrlo ekstremno” tijekom sezone i za hrvatski dio Jadrana. Ovo upozorenje od širenja požara zrcalilo je stanje na terenu obzirom da su tijekom turističkih mjeseci gotovo sve jadranske županije imale požare.

– Dugo razdoblje bez padalina kao i visoke temperature nisu nam išle u prilog jer je sezona bila po broju požara puno intenzivnija od prošle – istaknuo je u izvješću Hrvatske vatrogasne zajednice glavni zapovjednik Slavko Tucaković, dodavši kako su svi požari bili brzo uočeni i stavljeni pod nadzor zahvaljujući angažmanu vatrogasaca i zračnih snaga.

Copernicus je sastavni dio svemirskog programa Europske unije, koji financira EU, te je njegov vodeći program promatranja Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Dostavlja slobodno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurirane informacije vezane uz naš planet i njegovo okruženje. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA) i drugim europskim organizacijama.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Prijevremeno proglašen završetak vatrogasne sezone