> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# POŠUMLJAVANJE MORA: Rovinjski znanstvenici alge uzgojene u laboratoriju naselili u more
- URL: https://www.morski.hr/posumljavanje-mora-rovinjski-znanstvenici-alge-uzgojene-u-laboratoriju-naselili-u-more/
- Published: 2021-05-17T08:31:52.000Z
- Updated: 2021-05-20T16:44:02.000Z
- Author: Sandra Carić Herceg
- Tags: alge, Institut Ruđer Bošković, Rovinj, Živi svijet, Brijuni i Kvarner

#### Znanstvenici Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković” u Rovinju pod voditeljstvom dr. sc. Ljiljane Iveša u laboratorijskim su uvjetima uzgojili mlade jedinke smeđe alge Gongolaria barbata koja je sve ugroženija u sjevernom Jadranu, prenosi Glas Istre.

Već su jedan dio uzgojenih algi naselili u njihovo prirodno stanište – obalnu lagunu Šćuza. Nastavljaju s lokalnom restauracijom na mjestima gdje je nekada ova smeđa alga stvarala gusta naselja, kao što je Uvala Faborso u Rovinju. Ovakav projekt se prvi put provodi u Hrvatskoj.

Osim podvodnih livada morskih cvjetnica, postoje i podvodne šume, ali smeđih morskih algi. Ove alge naseljavaju kamenito dno te svojom razgranatom formom osiguravaju skrovište, mrijestilište i stanište velikom broju morskih organizama.

Zbog različitih okolišnih promjena kao što je zagrijavanje mora, golobrsta od strane ježinaca, intenzivnih bentoskih cvatova, olujnog nevremena 2016\. godine i antropogenog utjecaja ove alge ubrzano nestaju.

Voditeljica nacionalnog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Odgovori smeđih algi roda Cystoseira, koje formiraju staništa, na lokalne i globalne stresore” **Ljiljana Iveša** zajedno sa svojim suradnicima **Edijem Gljušćićem** i **Andreom Bilajcem** sljedeće tri godine trajanja projekta nastavlja pratiti rasprostranjenost, gustoću i morfološke karakteristike ovih algi duž istarske obale.

– Ove smeđe alge u sjevernom Jadranu rasprostiru se od zone plime i oseke pa sve do 15 metara dubine. U najplićim staništima njihova naselja nestaju zbog frezanja obale i sve popularnijeg nadohranjivanja, premda se radi o strogo zaštićenim vrstama. Podvodne šume suočavaju se s istim glavnim problemom kao i one kopnene, a to je ljudski nemar – zaključuje Iveša.

M.B.