> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Posljednjih sedam godina u Jadranu se pojavilo 16 novih vrsta riba!
- URL: https://www.morski.hr/posljednjih-sedam-godina-u-jadranu-se-pojavilo-16-novih-vrsta-riba/
- Published: 2018-01-31T10:45:06.000Z
- Updated: 2019-10-21T19:08:52.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: more, ribe, Živi svijet, Jadran, ugrožena vrsta

**Klimatske promjene u Jadranskom moru sve su više očite. Utjecaj klimatskih promjena na ulazak novih vrsta riba u Jadranu je vidljiv u ulovima ribara i ribolovaca. U zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba. Unos novih vrsta moguć je putem bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda, aktivne migracije ili riba koje prate brodove i slučajno zalutaju.**

**Pagrus major** je jedan primjer bijega iz marikulture. Ova vrsta potječe iz sjeverozapadnog Pacifika, gdje se uzgaja. Slična je našem zubacu i pagru ali brže raste pa se pokušala uzgajati kod nas. Na sreću nije uspjela uspostaviti populaciju, te ne predstavlja nikakvu prijetnju ekosustavu u Jadranu, piše [Portal Oko](http://www.portaloko.hr/clanak/u-zadnjih-sedam-godina-u-jadranu-se-pojavilo-16-novih-vrsta-riba/0/99798/?ref=morski.hr).

**Čak 14 vrsta je tzv. lesepsijskih migranata, što znači da su u Sredozemlje dospjele kroz Suez iz Crvenog mora**, od kojih su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii), tamna mramornica (Siganus luridus) i srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), već izgleda uspostavile populacije u južnom Jadranu.

**Lesepsijski sprinter Fistularia commersonii** je izrazit grabežljivac gospodarski važnih vrsta poput bukve, gire, trlje te inćuna i srdele, pa su moguće negativne posljedice na lokalne populacije tih riba.

**Tamna mramornica Siganus luridus i bodljikava mramornica Siganus rivulatus** su vrste koje su u ekološkom i biološkom smislu (herbivorne vrste), u istočnom dijelu Mediterana potisnule autohtonu vrstu salpu Sarpa salpa te smanjile njezinu brojnost kao i vertikalnu distribuciju uslijed kompeticije za hranom.

**Srebrnopruga napuhača Lagocephalus sceleratus**, ima visoku stopu razmnožavanja te negativno utječe na ribarstvo u Sredozemnom moru. Kida ribarske mreže te grize ulovljene ribe u mrežama. Ova vrsta je više poznata kao fugu, otrovna je, sadrži tetraodotoksin, otrov 1250 puta jači od cijanida.

**Oštrozubi gušter Saurida undosquamis i trozubi morski gušter Saurida lessepsianus**, isto su lesepsijski migranti. Ako uspostave populaciju mogle bi imati i određenog utjecaja (moguće negativnog) na stanje nekih pelagijskih vrsta u Jadranu jer su izraziti grabežljivci.

U Jadranu su se pojavile i neke **nove vrste kirnje**, to su **Epinephelus aeneus (kirnja bjelica), Epinephelus coioides (narančasto-pjegasta kirnja) i Mycteroperca rubra (češljasta kirnja)**. Njihov sveukupni učinak na komercijalno ribarstvo bio bi pozitivan: one su skupocjena i tražena riba. Međutim, s ekološkog stajališta, postoje negativni učinci.

**Tupousna barakuda Sphyraena chrysotaenia i žutousna barakuda Sphyraena viridensis** su srodne vrste domaćeg škarama Sphyraena sphyraena. Ove vrste su uspostavile populaciju u južnom Jadranu, a njihov gospodarski značaj bi mogao biti lokalnog karaktera i to prije svega zbog vrlo ukusnog mesa.

**Afrički kostorog Stephanolepis diaspros** je isto lesepsijski migrant. Može se naći na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom blizu obale. Do sada su u Jadranu zabilježena dva primjerka (i u južnom i sjevernom dijelu). Može narasti do 25 cm ukupne dužine.

U Jadranu su pronađene i druge vrste kao **morski vepar Plectorhinchus mediterraneus, čarobni patkokljunčić Facciolella oxyrhyncha, patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, prugasti kljunaš Oplegnathus fasciatus, trorepan Lobotes surinamensis**.

Ove i druge vrste prijete ekološkoj ravnoteži Jadrankog mora, jer mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za stanište. Ulazak alohtonih riba može imati socio-ekonomski utjecaj. Moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, utjecaj na zdravlje (otrovnih vrsta), na ribolov kao posljedica utjecaja na populacije autohtonih vrsta i povećanje populacije novopridošlih gospodarski nezanimljivih vrsta.

*Victor Stinga Perusco, student Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku*