> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Pokrenut izbor za pticu godine 2025.
- URL: https://www.morski.hr/pokrenut-izbor-za-pticu-godine-2025/
- Published: 2024-11-09T08:40:32.000Z
- Updated: 2024-11-09T08:41:54.000Z
- Author: Josip Tokić
- Tags: Živi svijet, ptice

**Ornitološka zajednica, uz inicijativu udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka ove je godine nominirala tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2025.**

Sudjelovanje u izboru ptice godine otvoreno je javnosti i zahvaljujući tome svi kojima je stalo do dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj imaju priliku dati svoj glas za Pticu godine 2025\. 

Sudjeluje se putem online formulara za glasanje koji se nalazi na linku - ([https://forms.gle/RTBLzgPV8DZvro1S9](https://forms.gle/RTBLzgPV8DZvro1S9?ref=morski.hr)).

Sve što treba je klikom odabrati jednu od tri nominirane vrste, najkasnije do 14\. studenog 2024.

### Nominirane vrste

**Morski kulik**

Morski kulik je maleni ćurlin koji nastanjuje niska, otvorena i vlažna obalna staništa.Ova vrsta rasprostranjena je od zapadne Danske, preko Sredozemlja i centralne Azije pa sve do Indonezije i Japana. Usprkos širokoj rasprostranjenosti i velikoj globalnoj populaciji morski kulici sadrže priču o izumiranju u vlastitom nazivu na engleskom jeziku. Još od 19\. stoljeća ova vrsta poznata je kao Kentish plover, noseći ime po Kentu, engleskoj grofoviji u kojoj se gnijezdila sve do druge polovice dvadesetog stoljeća.

Od tada je u Engleskoj viđan isključivo kao rijetka, negnijezdeća vrsta. Sve češće uznemiravanje gnijezda od strane ljudi pomiješano s globalnim promjenama klime i režima tekućica povijesno je smanjilo brojnost ove vrste, a iz istih razloga populacije morskog kulika smanjuju se i danas. U Hrvatskoj je prisutan na nekoliko lokaliteta u sjeverozapadnoj Dalmaciji i ušću Neretve s dvadesetak parova.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/11/kulik_mangoat1.jpeg)

Foto: BIOM

**Bjeloglavi sup**

Ovog velikog strvinara moguće je vidjeti u kliznom, sporom letu dok elegantno kružeći traži hranu na širem području creskog arhipelaga i Učke.

Bjeloglavi supovi su druževne ptice te se mogu uočiti na tlu hraneći se strvinom kopitara i papkara. Osim zajedničkog hranjenja, supovi se i gnijezde kolonijalno, a tijekom doživotnih partnerstva oba roditelja dijele skrb o gnijezdu i ptićima. Gnijezdilišta u Hrvatskoj jedinstvena su zbog svojeg smještaja na strmim liticama nad morem. Zahvaljujući programima zaštite i povećanja populacije ove vrste brojnost bjeloglavog supa polagano se povećava. Usprkos sve većim brojevima gnijezdeće populacije ona je ipak samo djelić nekadašnje koja je protezala duž središnje Hrvatske i Slavonije. Napuštanje tradicionalnog stočarstva uzrokovalo je smanjenje dostupnosti hrane i površine kvalitetnih staništa. S druge strane, elektrokucija i trovanje su ugroze koje prijete ovoj vrsti i danas. Odabir bjeloglavog supa za pticu godine podsjetnik je na njegov nekadašnji polagani let diljem Hrvatske, ali i na napore uložene u njegovo današnje očuvanje i oporavak.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/11/Bjeloglavi-sup_Udruga-BIOM.jpg)

Foto: BIOM

**Rusi svračak**

Rusi svračak je ljetni stanar otvorenih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj. Zanimljivo obojene mužjake moguće je vidjeti na stršcima različitih grmova, a prepoznatljivi su po crnoj očnoj prugi nalik maski i crvenkastosmeđem plaštu. Boravak na stršcima povezan je s potragom za hranom, odnosno daleko najpoznatijom karakteristikom ove vrste – predatorstvom.

Svračci se hrane kukcima, manjim pticama, gušterima i glodavcima, a višak hrane često nabijaju na trnje grmova. Ovakvo specifično ponašanje služi im pri označavanju teritorija i odabiru partnera, a zbog njega je rod svračaka, Lanius, nazvan po latinskoj riječi za mesara. Baš kao i ostatak kandidata za pticu godine, populacije rusog svračka su u opadanju. Smanjenje površine prikladnih staništa posljedica je napuštanja tradicionalne poljoprivrede i sve češće uporabe pesticida. Neka područja, poput Engleske, trajno su izgubila svoje gnijezdeće populacije. Glas za ovu pjevicu predstavlja osvrt na njeno jedinstveno ponašanje i bogatstvo raznolikosti koje možemo očuvati brigom za gnijezdeće vrste.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/11/rusi-svra-ak_udruga-biom--1-.jpg)

Foto: BIOM

J.T.