Podzemni svijet krša: Speleologija

Speleologija je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istraživanje podzemnih krških fenomena: špilja, jama, ponora, kaverni i drugih…

Primarni je cilj speleološkog istraživanja izrada speleološkog nacrta na temelju mjerenja dimenzija špiljskih kanala i njihova pružanja i dokumentiranje opaženih geoloških, morfoloških, hidroloških i drugih svojstava. Složenost špilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obučene timove speleologa, tako da se aktivnost speleologa u dubokim jamama i složenim špiljama može opisati kao vrsta podzemnog alpinizma.

U speleološkim istraživanjima sudjeluju za to educirani speleolozi te stručnjaci i znanstvenici različitih profila, vezanih za proučavanje procesa speleogeneze, speleomorfologije, podzemne hidrologije krša, podzemne klimatologije i geofizike (geospeleologije) te biospeleologije, koja se bavi špiljskom faunom, izuzetno zanimljivom i bogatom endemskim svojtama zbog izoliranih uvjeta.

Prvi opis speleoloških objekata, prije razvoja moderne speleologije, dao je John Beaumont 1680. godine detaljno opisavši Mendipske špilje u Engleskoj. Iako je izraz la spéléologie prvi upotrijebio Francuz Emile Riviér, ocem moderne speleologije smatra se njegov sunarodnjak Édouard-Alfred Martel. Speleologijom je nazvao sve djelatnosti vezane za istraživanje špilja i jama, prodiranje u njih, njihovo proučavanje i tumačenje, uz korištenje svih dostupnih znanstvenih i tehničkih dostignuća. Taj izraz postao je općepriznat pa se brzo proširio po cijelom svijetu. Dragutin Hirc 1905. godine prvi je u Hrvatskoj upotrijebio izraz špiljarstvo, a oba izraza i dalje se ravnopravno koriste jer označavaju istu djelatnost.

Najstariji zapis o nekoj špilji u Hrvatskoj nalazi se u crkvenom spisu iz 1096. godine u kojem se spominje Špilja u zaljevu Željina na otoku Ugljanu. Prva opisana špilja je Špilja Šipun u Cavtatu a opisao ju je dubrovački vlastelin Jakov Sorkočević 1580. godine kao Cavtatsku špilju. Do kraja 19. stoljeća u Hrvatskoj su špilje i jame istraživali samo pojedinci. Danas u Hrvatskoj djeluje četrdesetak speleoloških udruga, neka pod okriljem Hrvatskog speleološkog saveza, neka pod okriljem Hrvatskog planinarskog saveza – Komisije za speleologiju.

Početkom speleoloških istraživanja područja rijeke Krke smatraju se istraživanja Mirka Maleza iz 1956. godine. Do danas je istraženo više od sto speleoloških objekata, od toga šezdeset sedam u samome Parku. Kako bi javnosti približila ljepote podzemlja područja NP „Krka“ i ukazala na potrebu njegova očuvanja, JU „NP Krka“ izdala je Speleološki vodič Nacionalnog parka „Krka“ i monografiju Tajne podzemlja. Više o povijesti špiljarstva u Hrvatskoj i svijetu pročitajte u nastavku otkrivanja podzemnog svijeta Nacionalnog parka „Krka“.

Sponzorirani sadržaj

PROČITAJTE JOŠ:

Podzemni svijet krša: Speleogeneza