> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Picula: “Otoci se vjerojatno razvijaju 20 posto sporije nego kopno”
- URL: https://www.morski.hr/picula-otoci-se-vjerojatno-razvijaju-20-posto-sporije-nego-kopno/
- Published: 2022-06-07T13:04:47.000Z
- Updated: 2022-06-19T19:22:55.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Europarlament, Ekologija, Otoci

**Procjena je da na europskoj razini otoci zaostaju u razvoju za kopnom u prosjeku 20 posto, no još uvijek nema dovoljno podataka s terena i to je problem, rekao je u utorak europarlamentarac Tonino Picula.**

Radi se o procjeni na temelju usporedbe nekih podataka iz zemalja članica, no zapravo “u ovom trenutku ne postoji jedinstven sustav za konzistentno i ciljano skupljanje podataka s otoka koje bismo potom mogli koristiti za kreiranje boljih i učinkovitijih politika”, istaknuo je Picula (SDP/S&D) u razgovoru za Hinu.

Taj je problem iznesen i kao jedan od ključnih u izvješću Europskog parlamenta koje se bavi razvojem otoka.

Izvješće, kojem je cilj kreirati bolje politike za otoke, usvojeno je u utorak s 577 glasova, dok je protiv bilo 38, a suzdržano 10 zastupnika.

– Nedostatak usporedivih statističkih podataka s otoka ometa razvojne politike – naveo je Picula, stoga je u navedenom izvješću EP pozvao Komisiju na osnivanje Europskog instituta za područja u nepovoljnom položaju.

Picula smatra da bi za Hrvatsku to mogla biti velika prilika, “jer ne samo da bi rad takvog instituta imao pozitivne efekte i na naše otočke politike, već smo i jedna od rijetkih država članica koja na svom teritoriju nema sjedište nijedne europske institucije”.

A Hrvatska bi, ističe, bila “idealan kandidat za domaćinstvo takvoj instituciji” zbog svoje “maritimne usmjerenosti i drugog najvećeg arhipelaga u EU-u”.

Na raspravi o otocima koja se održala jučer u Europskom parlamentu, zastupnici su naglasili i kako je potrebno što prije poboljšati politike razvoja otoka jer dosadašnja nastojanja nisu bila dovoljno učinkovita.

Drugim riječima, otoci se još uvijek bore s prometnom i drugim vrstama izoliranosti i ovisnosti, depopulacijom, neadekvatnom zdravstvenom skrbi, prenosi [Glas Istre.](https://www.glasistre.hr/eu/picula-otoci-se-vjerojatno-razvijaju-20-posto-sporije-nego-kopno-800886?ref=morski.hr)

Za otoke i otočane, “njih gotovo 20 milijuna na 2400 naseljenih otoka” treba i može se napraviti više, naglasio je Picula.

I kada je riječ o Hrvatskoj, neadekvatne nacionalne politike gorući su problem, rekao je Picula, “jer sustav upravljanja otocima, unatoč dobrom Zakonu o otocima, još uvijek nije razvio adekvatne pokazatelje razvoja”.

No, spomenuo je i prednosti otoka, posebno činjenicu da otoci imaju priliku postati predvodnici zelene energetske tranzicije, što neki od njih već i jesu.

I tu postoje brojne prepreke, ali financijske bi platforme kao što su kohezijska politika, paket Fit for 55 i mehanizam za otpornost i razvoj trebale pomoći u rješavanju tih problema, smatra Picula.

### **Otoci ne žive samo ljeti**

Kao poseban problem otočnih područja na raspravi je istaknuta ovisnost o turizmu i sezonalnosti.

– Otoci ne žive samo ljeti, otočani zaslužuju ravnopravne uvjete za život i dostupnost usluga tijekom cijele godine, stoga se pridružujem pozivu Komisiji da 2024\. proglasi godinom otoka te što prije usvoji europski akcijski plan za otoke – poručio je Picula.

I brojni drugi zastupnici istaknuli su problem neodrživosti turizma na otocima, kao i činjenicu da se otoci sve više percipiraju kao isključivo turističke destinacije što uništava okoliš i negativno djeluje i na druge aspekte života otočana.

– Turizam je postao zlatni rudnik, a život na otocima sve skuplji – istaknuo je nezavisni zastupnik **Lefteris Nikolaou-Alavanos.** Treba prvenstveno misliti na ljude koji tamo žive, a ne samo na velika poduzeća u turizmu i kruzere, poručio je.

Na otocima “imamo sve više turizma, ali sve manje industrije, poljoprivrede, mladih, inovacija, istraživanja”, istaknuo je **Francois Alfonsi** iz kluba Zelenih.

Eurozastupnici su poručili da je stoga potrebno više ulagati u djelatnosti mimo turizma, odnosno u diversifikaciju gospodarstva na otocima.

S tim se slaže i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP). – Ljudima na otocima moramo ponuditi i drugu perspektivu osim turističke kako ne bi bili potpuno ovisni o uspjehu ili neuspjehu ljetne sezone – rekao je.

Ovo će izvješće, “iako nezakonodavno, potaknuti države članice da iskoriste sve dostupne alate kako bi otoci ojačali svoju otpornost i samoodrživost”, rekao je Sokol u razgovoru za Hinu.

Također je istaknuo da je odgovornost u rješavanju problema otoka na svakoj državi članici, a da EU pritom doprinosi tako što osigurava financijska sredstva, odnosno prepoznaje specifične potreba otoka.

– Otočni položaj podrazumijeva dodatnu ranjivost koja se može povećati zbog aktualnih događanja kao što su klimatske promjene i pandemija – istaknuo je na raspravi izvjestitelj za izvješće o otocima **Younous Omarjee.**

Smatra da bi ovo izvješće trebalo biti temelj za novo razdoblje u odnosima institucija EU-a i otoka. U to ime, Europska Komisija je za sada pojednostavnila pravila za sufinanciranje i predložila konkretne ciljeve za turistički i kulturni sektor, rekao je Komisijin povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj **Janusz Wojciechowski.**

On smatra da je jedan od ključnih instrumenata za pomoć otocima ulaganje u digitalnu tranziciju.

– Rad od kuće je postao standard i otoci mogu to iskoristiti – istaknuo je.

Hina