> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Ovo su pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom, kitom ili kornjačom
- URL: https://www.morski.hr/ovo-su-pravila-ponasanja-prilikom-susreta-s-dupinom-kitom-ili-kornjacom/
- Published: 2024-07-24T07:59:00.000Z
- Updated: 2024-07-24T07:59:00.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Živi svijet

**Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru što direktno povećava mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ovim putem podsjeća na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.**

U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova (Cetacea), a najbrojnija vrsta na području cijelog Jadrana je dobri dupin (*Tursiops truncatus*). Prugasti dupin (*Stenella coeruleoalba*), glavati dupin (*Grampus griseus*) i Cuvierov kljunasti kit (*Ziphius cavirostris*) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (*Balaenoptera physalus*) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (*Physeter microcephalus*), dugoperajni bjelogrli dupin (*Globicephala melas*), crni dupin (*Pseudorca crassidens*) i grbavi kit (*Megaptera novaeangliae*) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (*Delphinus delphis*), koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji oko 30-50 jedinki.

Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava te utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (primjerice plastične vrećice), onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/07/Plavetni-kit---Depositphotos_576577906_L.jpg)

Foto: [Depositphotos](https://depositphotos.com/?ref=morski.hr)

### Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom

- Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
- Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
- Ukoliko kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/07/Dupin-Palagru-a-1.jpg)

Foto: Morski HR

- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
- Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje!

U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (*Caretta caretta*), zelena želva (*Chelonia mydas*) i sedmopruga usminjača (*Dermochelys coriacea*). Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2024/07/Glavata--elva-1.png)

Foto: Šibenik Meteo / Ilustracija

Morske kornjače su migratorne vrste gmazova koje nastanjuju morski ekosustav i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja.

Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu! Prijava se podnosi putem obrasca na web stranici Državnog inspektorata koji se nalazi [OVDJE](https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.?ref=morski.hr). 

Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije putem [web obrasca za dojavu](https://survey123.arcgis.com/share/894e91f99c3540038be13baf979ed800?ref=morski.hr) ili putem adrese e-pošte: [vrste@mzozt.hr](mailto:vrste@mzozt.hr).

D.G.