> ## Content Index > Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt > Use this file to discover other available public pages before exploring further. # Otrovno drvo širi se u Istri - U Puli raste u središtu grada, guši biljke oko sebe a kod ljudi izaziva zdravstvene probleme - URL: https://www.morski.hr/otrovno-drvo-siri-se-u-istri-u-puli-raste-u-sredistu-grada-gusi-biljke-oko-sebe-a-kod-ljudi-izaziva-zdravstvene-probleme/ - Published: 2022-09-25T12:46:44.000Z - Updated: 2022-09-25T12:46:44.000Z - Author: Ivelina Gašpar - Tags: Istra, Pula PULA - **Otrovno drvo, koje se kolokvijalno naziva Pajasen, osvaja Hrvatsku, ali i Istru. U Puli smo ga ima na nekoliko mjesta, pa čak i u središtu grada - u dvorištu Doma hrvatskih branitelja.** Zapravo se radi o invazivnoj stranoj vrsti naziva žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na koju su nedavno upozorili i iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Kako navode, ova vrsta je već široko rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914\. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima. \- Pajasen se pojavljuje unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobalju - navode iz ministarstva. ![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/09/IMG_0553_h6gm3a5pls.jpg) Foto: Istra24 Nedavno su se na ovu biljku, koja im zaposjeda posjede, požalili i maslinari sa Cresa. Je li stigla i u istarske maslinike nismo uspjeli potvrditi, piše portal [Istra24.](https://www.istra24.hr/krasna-zemlja/otrovno-drvo-nekontrolirano-se-siri-u-puli-smo-ga-pronasli-u-sredistu-grada.-gusi-biljke-oko-sebe-a-kod-ljudi-moze-izazvati-zdravstvene-probleme?ref=morski.hr) Ova biljka, kao 'biljka problem' se od 2019\. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Hrvatske, stavljati na tržište, razmjenjivati, držati ili uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Jer, upozoravaju iz ministarstva, invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo. Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18\. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku. Izrazito je otporna biljka. Trpi velike raspone temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena te na zagađen zrak. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa. ### Izlučuje otrovan spoj alantoin Žljezdasti pajasen, naime, izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu. Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme, pojašnjavaju iz Ministarstva. Na pitanje kako se onda boriti protiv njega, navode da je on izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina. Poput hidre, ne možeš ga uništiti. Iz Centra za invazivne vrste porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam potvrđuju da je pajasen raširen i po Istri. \- Zadnje sveobuhvatno kartiranje biljnih invazivnih vrsta napravilo se 2020.godine i prema njemu je pajasen raširen u cijeloj Istri. Sigurno se od tada i više proširio. Njegovo je uklanjanje klasičnim mehaničkim i kemijskim metodama teško, skupo i ekološki štetno, a rezultati dugoročno nepovoljni. Zbog toga se istražuju nove metode njegovog uklanjanja - navodi magistra znanosti o okolišu **Danijela Damijanić.** **\-** Prošle smo godine na zahtjev Općine Medulin izradili dokument – preporuku za uklanjanje pajasena prema kojoj su vlasnici odnosno korisnici dvorišta, okućnica i vrtova dužni uklanjati i sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa - navodi Danijela Damijanić. Na upit imaju li jedinice lokalne samouprave zadaću brinuti se o uklanjanju ove invazivne vrste, navodi da jedinice lokalne samouprave u svojim pravilnicima nemaju ugrađen stavak o obaveznom uklanjanju pajasena s javnih i privatnih površina. ### Tko je zadužen za uklanjanje? Međutim, nije propisano na nivou države tko snosi troškove uklanjanja - zasad je to na teret vlasnika zemljišta osim ako se jedinica lokalne uprave nije javila na natječaj koji povremeno objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvo i ruralni razvoj. Tim natječajem se financijski potiče uklanjanje nekoliko invazivnih biljnih vrsta među kojima i pajasen s poljoprivrednog zemljišta, navodi Damijanić dodajući da su kao odgovor na konkretan upit općine Medulin izradili kratki dokument u kojem je opisan status i upute za uklanjanje. \- Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije [Invazivne vrste u Hrvatskoj ](https://invazivnevrste.haop.hr/?ref=morski.hr)ili putem [web obrasca.](https://invazivnevrste.haop.hr/prijava-opazanja?ref=morski.hr) ### Svako zlo za neko dobro Na ovu su inazivnu biljku upozoravali i Istarskog botaničarskog društva. \- Vrlo teško je smanjiti njegovu brojnost jer ako se staro stablo posječe, iz korijena izbija mnoštvo mladica. Jedini način je edukacija stanovništva i da ga svako u svojoj blizini uklanja. No i to je teško jer bi trebali uporno sve mladice ponovo uklanjati svake godine. Međutim, kao i uvijek nije svako zlo samo za zlo, pčele ga rado posjećuju jer ima dosta i peludi i nektara. Med je taman i aromatičan - navodi **Minka Brana**, diplomirana inženjerka agronomije iz Istarskog botaničarskog društva, piše Istra24. I.G.