> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Otpad i dalje gorući problem jadranskih otoka – Nedostaju sortirnice i reciklažna dvorišta
- URL: https://www.morski.hr/otpad-i-dalje-goruci-problem-jadranskih-otoka-nedostaju-sortirnice-i-reciklazna-dvorista/
- Published: 2022-02-07T09:50:31.000Z
- Updated: 2022-02-15T12:22:11.000Z
- Author: Kristina Bokanić
- Tags: Elafiti, Pelješac i Korčula, Šibenski arhipelag, Splitsko plovno područje, Turizam, Zadarski arhipelag, Centar za gospodarenje otpadom, Edukacija, plastični otpad, Otoci, Ekologija, Brijuni i Kvarner

**Neki dijelovi naše obale, poput Grada Krka, rekorderi su u odvajanju otpada i njegovom pravilnom zbrinjavanju. Nažalost, ne slijede svi otoci primjer Krka – što zbog nesavjesnih građana, što zbog nedostatka infrastrukture nužne za rješavanje nagomilanog otpada. Cilj je svima isti – stvoriti kružno gospodarstvo, a za to su potrebna infrastrukturna ulaganja.**

Pravilno odlaganje otpada velik je izazov za otoke, pogotovo u turističkoj sezoni. Baš zato bi lokalne i državne vlasti trebale zasukati rukave i početi ulagati u infrastrukturu kružnog gospodarstva.

Prošli tjedan održan je [prvi u nizu “otočni dijalog”](https://www.morski.hr/otocni-dijalog-kruznim-gospodarstvom-do-optimalnih-resursa/) u organizaciji udruge Pokret otoka, a na kojem se govorilo upravo o problemu otpada na otocima. Što za otoke koji nemaju razvijen sustav odvajanja otpada znači turistička sezona, najbolje pokazuje primjer Silbe.

– Dućani koji nisu veći od propisane kvadrature zakonski ne moraju obavljati prihvat plastičnih boca, a Silba ima dva takva dućana, tako da je ljeti otok prepun plastičnih boca – istaknula je **Paula Bolfan**, koordinatorica udruge Pokret otoka.

Pozitivan primjer su Cres i Lošinj, gdje više nema niti jednog aktivnog odlagališta jer sav otpad ide u istarski regionalni centar.

– Postavili smo odvojene spremnike za papir, staklo i plastiku, izgradili smo pretvorne stanice za prijevoz mješovitog komunalnog otpada s otoka, izgrađena su reciklažna dvorišta, a krenulo je i investiranje u sortirnicu u Malom Lošinju – istaknuo je **Antonio Viskić** iz Komunalnog društva Cres Lošinj.

S druge pak strane, na otoku Braču koji ima najviše jedinica lokalne samouprave, nedostaje reciklažnih dvorišta pa sav mješoviti otpad ide na zajedničko odlagalište u Supetru. Rijetki stanovnici otoka odvajaju otpad, moglo se čuti na raspravi.

Otok Zlarin je, pak, dobar primjer mnogima kada je u pitanju jednokratna plastika. Zahvaljujući inicijativi “Za Zlarin bez plastike”, koju vodi zlarinska udruga ‘Tatavaka’, svi poslovni subjekti na otoku zamijenili su jednokratnu plastiku višekratnim i alternativnim materijalima.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/02/recup-4481723_1280-e1644226936435.jpg)

Foto: Pixabay/Ilustracija

Ono na čemu će se i dalje inzistirati je edukacija stanovništva koje se još uvijek ponaša kao da otpad koji oni proizvedu više nije njihova briga. Pa tako nastaju divlja odlagališta koja su potencijalna ekološka bomba i ugroza za ljudsko zdravlje. Osobito ako je otpad bačen u krške jame.

Za sanaciju takvih odlagališta dosad je potrošeno 28 milijuna kuna, a novac je to koji je mogao biti uložen u sortirnicu ili sličan pogon za obradu otpada.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priopćili su da će se jedinice lokalnih samouprava u ovoj godini moći prijaviti na natječaje za nabavu vozila na alternativna goriva, povećanje kapaciteta za recikliranje i čišćenje odlagališta.

J.K.