Otok Vis uskoro postaje prvi energetski neovisan i potpuno zeleni otok na Sredozemlju
VIS - Grad Vis bi uskoro krenuo u izgradnju punionice vodika za linijske, trgovačke, putničke, ribarske, turističke brodove i brodice na pomorskom dobru, za što je pospisao pismo namjere o poslovnoj suradnji s Udrugom H2.
Na Visu već skoro dvije godine postoji i uspješno radi HEP-ova Solarna elektrana Vis, snage 3,5 MW, čime je otok Vis dobio vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje u ljetnoj turističkoj sezoni. A još 2010. u Visu je donesen akcijski plan energetske učinkovitosti za narednih 10 godina, a u energetsku obnovu zgrada uloženo je 50 milijuna kuna, piše Nacional.
Sukladno smjernicama Vlade RH o Zelenoj energetskoj tranziciji i smjernicama Zelenog plana EU, Grad Vis je s Hrvatskom udrugom za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka “H2 – Hydrogen Cell”, čiji je predsjednik inženjer Ivica Jakić, u srpnju 2021., s gradonačelnikom Ivom Radicom potpisao pismo namjere iz kojeg je s jasno da Grad Vis želi poduprijeti zelenu energetsku tranziciju s ciljem smanjivanja emisija štetnih plinova i korištenja obnovljivih izvora energije sunca, vjetra i suvremenih ekološki prihvatljivih energenata, poput bioplina, vodika i metanola.
- Zajedno smo pokrenuli projekte saniranja odlagališta otpada Wellington u gradu Visu i proizvodnje vodika uplinjavanjem komunalnog i drugog otpada, proizvodnje vodika iz sunčane energije SE-a Vis i zaliha viške vode, ali i izgradnju punionice vodika za komunalna vozila, radne strojeve, automobile i osobna vozila na području grada Visa - naglašava Ivica Jakić.
- Zeleni plan i opći plan dekarbonizacije, koje je prihvatila Europska komisija, baziraju se na prihvaćanju vodika kao novog energenta, koji je ujedno i pogonski potencijal i skladište energije. Strategija razvoja vodika dala nam je smjernice za proizvodnju vodika iz više izvora, pri čemu treba voditi računa o mogućnosti skladištenja vodika kao prijenosnika i pohrane energije do trenutka potrebe i prijenosa na mjesto korištenja ili izvozne komponente na globalna tržišta, sve bez negativnog utjecaja na okoliš i bez štetnih emisija CO2. Na našu veliku sreću i zadovoljstvo, svi su ovi elementi u potpunosti zastupljeni u projektu Vis H2’ - ističe predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić.
Vodik je postojan u svojem sastavu, a prednost kod punjenja mu je vrijeme na punionicama – traje isto koliko i kod fosilnih goriva, odnosno 3 kg vodika za 1 minutu. Cijene kazni za ispuštanje CO2 od 2021. do danas porasle su s 30 eura po toni na 87-100 eura po toni, što izravno upućuje korisnike da krenu u nove, čiste tehnologije. Nemamo još niti jednu, ali se intenzivno pripremamo za gradnju prve hrvatske punionice vodika na Visu. Zapravo, dvije viške punionice. Znamo da nam u Hrvatskoj treba trenutno 4,4 milijuna tona vodika, kako bismo se uskladili sa Zelenim europskim planom proizvodnje vodika.
Kasni li Hrvatska u potrošnji europskih sredstava?
- Naša je Udruga H2 u veljači 2020. upozorila Vladu RH da nam je ovo posljednja prilika za tehnološke promjene i razvoj Hrvatske. Od tada se ubrzano radi na projektima bez kojih se sredstva ne mogu povlačiti. Sve je više kvalitetnih projekata, poput ovog s Visa, investitori se okreću proizvodnji i upotrebi vodika. Cilj je da Vis, kao i ostali gradovi i lokaliteti, ovladaju zelenom kružnom ekonomijom i postanu proizvođači i potrošači, koristeći vodik za svoje ukupne energetske potrebe. Vis će biti prvi potpuno energetski neovisan grad u Hrvatskoj, a otok Vis će biti samoodrživi otok - naglašava Jakić.
U funkciji već najveća solarna elektrana na otocima cijelog Mediterana
- I to nije sve - dodaje gradonačelnik Visa Ivo Radica.
- Otkako je HEP od tvrtke Konačar – obnovljivi izvori energije otkupio solarnu elektranu, izgrađenu na površini od 5,5 hektara, na lokaciji Žena Glava, 3,5 km udaljenoj do grada Visa, to je postala prva solarna elektrana na hrvatskim otocima, najveća u Hrvatskoj, ali i najveća sagrađena na otocima cijelog Mediterana. Sa snagom od 3,5 MW godišnje, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, može proizvesti 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1600 kućanstava. Uz SE-u Vis postavljen je baterijski spremnik kapaciteta 1,5 MW, najveći u Hrvatskoj, sada u probnom radu. On može akumulirati struju za minimalno 400 potrošača”, kazuje Ivo Radica i naglašava da je upravo ta 2010., kad je Končar započeo gradnju SE-a, bila poticajna i za grad Vis. “Tada smo i mi krenuli i u gradu Visu donijeli akcijski plan energetske učinkovitosti za narednih 10 godina. Samo u energetsku obnovu zgrada uložili smo 50 milijuna kuna - ističe gradonačelnik Radica.
No veliki problem grada Visa je zbrinjavanje i prerada otpada koji se trenutno smješta na gradskom odlagalištu u blizini tvrđave Wellington.
- Uz pomoć H2, nakon razvrstavanja otpada, stakla, metala, plastike, papira i biootpada, suvremenom tehnologijom uplinjavanja, metodom ultravisoke temperaturne hidrolize organskog otpada iz dobivenog biosintetskog plina, izdajat ćemo vodik. Proizvodnja vodika iz komunalnog i drugog otpada bit će dostatna za sva vozila na Visu, odnosno za nultu emisiju CO2 na otoku Visu - opisuje za Nacional Ivica Jakić jedan od velikih zajedničkih projekata udruge H2 i Grada Visa, za koji je pripremljena cjelovita studija za proizvodnju vodika uplinjavanjem otpada i prijedlog izgradnje punionice vodika na lokaciji Parja-Rogačić.
No na Visu neće stati samo na punionici vodika...
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Željko Rogošić