Otkriven mogući uzrok sudara glisera i gumenjaka

SPLIT – Točne okolnosti pomorske nesreće u kojoj je ozlijeđeno 12 osoba u kanalu između Hvara i Brača utvrdit će istražitelji više institucija: PU splitsko-dalmatinske, Lučke kapetanije Split, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i Državno odvjetništvo. Od Željka Kuštere, kapetana Lučke kapetanije Split, Jutarnji list doznaje kronologiju događaja i što se zbivalo u dramatičnim trenucima nakon sudara motornog broda i gumenjaka na kojima je bilo ukupno 16 osoba.

– Točno u 22:27 dobili smo dojavu skipera s gumenjaka da je na poziciji 1,5 nautička milja južno od rta Ražanj, otok Brač, prema rtu Pelegrin, otok Hvar, imao sudar s drugim brodom. Odjel pomorskog prometa LK šalje svoje plovilo ispostave Milna oznake RH 5 ST koje je u 22:30 sati isplovilo iz Milne prema mjestu događaja te se na njega odmah ukrcalo sedam teže ozlijeđenih osoba. Odmah se organiziralo i da prema mjestu sudara isplove policijska brodica ‘Sv. Jure’ s Visa i brod naše lučke kapetanije ‘Pojišan’ iz Jelse. Policijski brod ukrcao je pet lakše ozlijeđenih osoba.

Kapetan brodice RH 5 ST s teže ozlijeđenim osobama Nikola Brkuljić krenuo je prema Splitu, a od trenutka ukrcaja je bio u kontaktu s djelatnicima Hitne medicinske pomoći radi medicinskih savjeta. Oni su kapetana i posadu uputili kako postupati s ozlijeđenima, treba li ih posjesti ili poleći. Moram napomenuti kako medicinski djelatnici u svakoj situaciji spremno uskoče sa savjetima i tako olakšaju situaciju i izbjegnu teže posljedice. U 23:31 stižu u Split, gdje su iskrcani ozlijeđeni koje su na gatu sv. Nikole dočekala četvora kola Hitne pomoći. Znači, koordiniranom akcijom uspjelo se reagirati u tzv. zlatnom satu. Koliko mi je poznato, tri su osobe nakon liječničke obrade puštene, a ostali su zadržani u bolnici – govori kapetan Željko Kuštera za Jutarnji.

Poziv na oprez

Kako doznaje Jutarnji, sudarili su se gumeni gliser tipa Colnago dug 10 metara, koji je registriran za gospodarske svrhe, i plastični brod dug 13 metara, registriran za osobne potrebe. Nekada je takav brod potpadao pod kategorizaciju jahte, a sva plovila do 15 metara se ubrajaju u brodice.

Gumenjak je udario u prednji lijevi dio broda, a na njemu je bilo 12 putnika, stranih državljana i dvoje članova posade. Neslužbeno doznajemo kako je najteže ozlijeđena upravo hostesa s gumenjaka te je hitno operirana, a prema prvim informacijama, radi se o ozljedama slezene.

Na brodici su u vrijeme sudara bile dvije osobe, a brod lučke kapetanije “Pojišan” pokušao ju je otegliti prema Milni, ali je putem, kod južnog ulaza u Splitska vrata, potonula zbog velikih oštećenja.

Gliser koji služi za gospodarske svrhe za transfer putnika prevozio je turiste iz Resnika u Hvar, a otegljen je u Milnu brodicom kapetanije RH 5 ST. Prilikom tegljenja pratilo ih je i osiguravalo policijsko vozilo.

O mogućim uzrocima nesreće Kuštera se ne želi izjašnjavati dok se ne provedu propisane procedure.

– Očito je došla sezona, u ovo doba lani nismo imali ovakve noćne transfere. Ovim putem apeliram na pojačan oprez. Bitno je da se shvati kako se na tim gliserima za prijevoz putnika radi o jakim porivnim strojevima, moćnim motorima, pa transfer-vožnje znaju biti veoma brze. S naše strane, mi s povećanom pozornošću nadziremo pomorski promet, ali, nažalost, kao što vidite, nesreće se ipak dogode.

Prema nekim informacijama, sudar se dogodio jer 13-metarska brodica nije imala upaljena svjetla, ali taj je podatak izašao u javnost, navodno, iz izjave osobe s glisera, vjerojatno one koja je upravljala. Kako se radi o sudioniku nesreće, taj podatak se ne može zasad uzeti kao utvrđena činjenica. Brojna su nagađanja da, pogotovo u sezonu, dolaze i upravljaju plovilima osobe koje nemaju iskustva u navigaciji te čak nabave potrebne dokumente na crnom tržištu. Kapetan Kuštera demantira da je to moguće s dozvolama koje se izdaju kod nas.

– Kad gledamo po dozvolama za koje se polaže kod nas, nismo imali incidenata niti jedan posto s njima, tj. s osobama koje su ih dobile. To je podatak koji se može provjeriti, dakle nije istina za naše dozvole, i to smo mi, ne jednom, i dokazali. Mi imamo svjedodžbe s kojima se pomorci ukrcavaju na najzahtjevnije brodove, na kojima su najteže procedure za dobivanje posla. Najpoznatije svjetske kompanije uzimaju naše ljude, a uočljivo je po izdanim svjedodžbama da je među pomorcima 70 posto časnika, a 30 posto ljudi koji idu za kormilare i članove posade. Pritom ni u kojem slučaju ne želim omalovažavati ni jedan posao na brodu. Naši časnici palube i časnici stroja su jako cijenjeni. Kada vidite gdje sve plove, frapirate se – rezolutan je lučki kapetan.

Foto: MPPI

Pristup mjestu nesreće

Osim Lučke kapetanije, na očevidu su neophodni glavni istražitelj i istražitelji sigurnosnih istraga Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. Državni odvjetnik, policija, lučke kapetanije, lučke uprave, pomorski prijevoznici i drugi subjekti pomorskog prometa dužni su glavnom istražitelju i drugim istražiteljima Agencije, odmah nakon pomorske nesreće, omogućiti pristup svim relevantnim područjima i mjestu nesreće, svim svjedocima, brodovima i objektima. Moraju imati neograničen pristup podrtinama, ostacima, teretu, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika te ostalih zapisa.

Kapetan Brkuljić: Moramo ispitati skipere

Među prvima je nakon nesreće u pomoć uskočio kapetan Nikola Brkuljić, djelatnik Lučke kapetanije.– Ne znamo još ništa o uzrocima. Ovo je bila velika sreća u nesreći. Izgleda da je gumenjak udario u motorni brod dužine 13 metara, ali sve su to zasad neslužbene informacije. Motorni brod je potonuo. Trenutno se sve istražuje. Moramo ispitat dva skipera – tvrdi Brkuljić, kojega smo upitali i jesu li morali turiste izvlačiti iz mora.– Ne, oni su bili na gliseru koji je udario u drugi, veći motorni brod. Mokri su vjerojatno bili kako ih je more zapljusnulo – kaže Brkuljić za Jutarnji list.

Katarina Marić BanjePROČITAJTE JOŠ:

FOTO Pogledajte što je ostalo od glisera nakon stravične pomorske nesreće u Hvarskom kanalu