> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Otkrivanje antičkog Burnuma na starim zemljovidima
- URL: https://www.morski.hr/otkrivanje-antickog-burnuma-na-starim-zemljovidima/
- Published: 2022-12-02T09:22:31.000Z
- Updated: 2022-12-02T09:22:31.000Z
- Author: Jurica Gašpar
- Tags: Vijesti iz povijesti, Šibenik, Skradin

**Najstariji sačuvani kartografski izvor na kojem je prikazan antički Burnum, Quinta Europe tabula (Peta karta Europe), datira iz 2\. stoljeća, a nalazi se u 5\. knjizi djela Geografija aleksandrijskog matematičara, astronoma i geografa Klaudija Ptolemeja. Izvornik toga djela nije sačuvan, a do nas je došlo kao srednjovjekovni prijepis. To je najstariji kartografski izvor koji prikazuje područje rijeke Krke (Titius Flumen). Zapadno od toka Krke Ptolemej je smjestio Burnum, najznačajniji vojni logor u rimskoj provinciji Dalmaciji, koji je egzistirao kroz gotovo čitavo 1\. stoljeće, da bi se početkom 2\. stoljeća transformirao u municipij (grad).**

Sljedeći spomen Burnuma u kartografskim izvorima nalazimo sredinom 4\. stoljeća u tzv. *Tabula Peutingeriana*, karti i putnom vodiču koji donosi različite podatke važne za putovanje: ceste, naselja, prenoćišta i sl. Pretpostavlja se da je tu kartu izradio rimski kartograf Kastorije (Castorius) oko 340\. godine. Na njoj su prikazane gotovo sve rimske magistralne ceste na području Ilirika i Panonije s putnim postajama i njihovom međusobnom udaljenošću. Karta koja se danas čuva u Nacionalnoj knjižnici u Beču kopija je iz 1498\. godine, a izradio ju je bečki humanist Konrad Celtes. Poslije je karta dospjela u posjed njemačkog znanstvenika Konrada Peutingera, pa je po njemu dobila ime. Sastoji se od jedanaest spojenih listova dimenzija 682 x 34 cm.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/12/2-Tabula-Peutingeriana.JPG)

*Tabula Peutingeriana*

*Tabula Peutingeriana* na području Pokrčja donosi dva magistralna antička cestovna pravca: u unutrašnjosti je to *Via Senia usque ad Salonam*, poznata i kao *Via Gabiniana*, a drugi, u primorskom dijelu, *Via as Iadera usquae ad Salonam* preko Skardone.

U muzejskoj zbirci Nacionalnog parka „Krka“ nalazi se cjeloviti pretisak *Tabula Peuntigeriana* iz 1887\. godine, koji je za tisak priredio njemački geograf i arheolog Konrad Miller (1844\. – 1933.).

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/12/4-Bo-o-Bonifa-i-.jpg)

Karta šibenskog kartografa Bože Bonifačića

Nakon stanke od tisuću godina Burnum se ponovno javlja na kasnosrednjovjekovnoj karti venecijanskog kartografa Matea Pagana *Tuto el Contado di Zara e Sebenico*. Karta je otisnuta u tehnici drvoreza, a nastala je po svoj prilici oko 1530\. godine. Osim obale, prikazuje i dalmatinsko zaleđe uključujući i područje rijeke Krke (Pokrčje). Na karti su označeni i arheološki ostaci antičkog Burnuma (*Bergane*), u kojemu se jasno vide ostaci lukova gradske bazilike (sačuvani do danas). 

Lokalitet je zbog nadzemnog ostatka nekadašnjeg vojnog logora, a potom municipija, vjerojatno bio poprilično markantan i kao takav ucrtan u zemljovid. Paganov zemljovid poslužio je pedeset godina kasnije, kao predložak, šibenskom kartografu Boži Bonifačiću (Natalu Bonifaciju) (1537\. – 1592.), jednom od najistaknutijih hrvatskih bakrorezaca, ilustratora i kartografa. 

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/2022/12/3-Mateo-Pagano.jpg)

Karta venecijanskog kartografa Matea Pagana *Tuto el Contado di Zara e Sebenico*

Po svemu sudeći, zbog niza sličnih ili gotovo istih grafičkih rješenja na Bonifačićevoj karti šibensko-zadarskog područja, Paganova karta bila mu je polazišna osnova. Bonifačić je svoju kartu veoma lijepo oblikovao i uredio te je grafički atraktivnija od Paganove karte, pa je kao takva predana još jednom Šibenčaninu, Martinu Koluniću Roti, zahvaljujući kojemu je 1570\. godine objavljena u tada najpoznatijem atlasu svijeta, *Theatrum orbis terrarum*, nizozemskog izdavača Abrahama Orteliusa, koji je doživio 41 izdanje.

I.B.