> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Ostatak vode iz prehrambene industrije kao poticaj uzgoju morskih algi
- URL: https://www.morski.hr/ostatak-vode-iz-prehrambene-industrije-kao-poticaj-uzgoju-morskih-algi/
- Published: 2022-04-05T06:00:43.000Z
- Updated: 2022-04-11T07:26:29.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: istraživanje, Znanost, Ekologija, alge

Göteborg – **Sveučilište u Göteborgu provelo je studiju koja je pokazala da je preostala, tehnološka voda iz prehrambene industrije izvrsno gnojivo u uzgoju morskih algi na kopnu. Ne samo da alge rastu brže već se i njihov sadržaj proteina također višestruko povećava. Na taj način ovakva voda može od troška postati resurs u prehrambenoj industriji.**

Mogu li makroalge, poput morske salate, postati konkurentan izvor proteina u prehrani budućnosti kao što je to naprimjer soja danas? Morske alge prirodno imaju niži sadržaj proteina od soje, ali s gnojivom, ta se razlika smanjuje.

Znanstveni članak istraživača sa Sveučilišta Göteborg i Tehnološkog sveučilišta Chalmers pokazuje da voda preostala iz proizvodnje hrane može poslužiti kao izvrsno gnojivo u uzgoju morskih algi. Morske alge rasle su više od 60 posto brže, a sadržaj proteina se četverostruko povećao dodatkom tehnološke vode.

– Udio bjelančevina u soji je oko 40 posto. Koristeći tehnološku vodu, povećali smo sadržaj proteina u algi na više od 30 posto – kaže **Kristoffer Stedt,** znanstvenik na Odjelu za morske znanosti Sveučilišta iz Göteborga.

Već je otprije poznato da alge bolje rastu u blizini ribnjaka u moru, zbog hranjivih tvari koje se nalaze u izmetu ribe a koje se onda šire u vodi. Tehnološka voda iz prehrambene industrije često je na sličan način bogata dušikom i fosforom, ovisno o različitim proizvođačima hrane.

![](https://storage.ghost.io/c/8c/e6/8ce68df1-b8bf-474a-a3e0-701a018ef40d/content/images/wp-content/uploads/2022/04/algae-5092379_960_720.jpg)

Foto: Pixabay

Istraživači su testirali četiri različite vrste morskih algi i dodali tehnološku vodu od nekoliko različitih proizvođača hrane – iz industrije haringa, uzgoja lososa, prerađivača školjaka i proizvođača zobenog mlijeka. Uzgoju algi dodana je određena količina takve vodes kontroliranim sadržajem dušika. Nakon osam dana istraživači su analizirali rezultate.

– Uključili smo zobeno mlijeko kako bismo postigli uzgoj koji je bio potpuno veganski. I pokazalo se da su sve različite vrste tehnološke vode dobro funkcionirale kao gnojivo za morske alge – kaže Stedt. Proizvodnja hrane zahtijeva velike količine vode, a briga o tehnološkoj vodi trenutno je trošak za proizvođače. Međutim, ova voda može se pretvoriti u vrijedan resurs.

– Mišljenja smo da bi mogao postojati uzgoj algi na kopnu, kao što je morska salata, u blizini tvornice haringa, na primjer. Uzgoj morskih algi može apsorbirati velike dijelove hranjivih tvari iz tehnološke vode. To nas približava održivom pristupu, a tvrtke imaju još jednu “nogu” na koju se mogu osloniti – ističe Stedt.

Istraživači su donekle bili zabrinuti da će morske alge biti kontaminirane tehnološkom vodom. Možda ne bi svi cijenili morsku salatu s okusom haringe. No testne ploče nisu zabilježile nikakav utjecaj na okus morske alge iz ove vode. U budućnosti će se Kristoffer Stedt i njegovi kolege usredotočiti na povećanje eksperimenata s uzgojem morskih algi. Koristit će tehnološku vodu iz industrije haringa, koja je pokazala za sad vrlo obećavajuće rezultate, te će se fokusirati na vrstu Ulva fenestrata (morska salata). – Moramo provesti testove u većim količinama kao prvi korak u kontroliranom okruženju – ističu.

– Vjerujemo da bi to mogao biti alternativni izvor proteina u budućim namirnicama. To bi također mogao biti potpuno kružni sustav kad bismo koristili uzgojene morske alge kao hranu za kulture lososa na kopnu i koristili tehnološku vodu za gnojidbu uzgoja morskih algi – kazuje Stedt.

Procjenjuje se da će do 2050\. godine na zemlji živjeti 10 milijardi ljudi, a sve je veća potražnja za održivo proizvedenim proteinima iz hrane. Između 2000\. i 2018\. proizvodnja morskih algi se utrostručila, dosegnuvši 32 milijuna tona. Gotovo 99 posto proizvodi se na Dalekom istoku. U istraživačkom projektu **CirkAlg**, istraživači sa Sveučilišta u Göteborgu i Tehnološkog sveučilišta Chalmers surađuju na procesima koji mogu generirati novi švedski izvor morskih proteina na učinkovit način kroz uzgoj i preradu morskih algi.

Z.G.  

**PROČITAJTE JOŠ:**

> [POŠUMLJAVANJE MORA: Rovinjski znanstvenici alge uzgojene u laboratoriju naselili u more](https://www.morski.hr/posumljavanje-mora-rovinjski-znanstvenici-alge-uzgojene-u-laboratoriju-naselili-u-more/)