> ## Content Index
> Fetch the complete content index at: https://www.morski.hr/llms.txt
> Use this file to discover other available public pages before exploring further.

# Od rijeka do Jadranskog mora - Novi projekt u borbi protiv zagađenja plastikom
- URL: https://www.morski.hr/od-rijeka-do-jadranskog-mora-novi-projekt-u-borbi-protiv-zagadenja-plastikom-2/
- Published: 2024-12-26T11:11:10.000Z
- Updated: 2024-12-26T11:11:10.000Z
- Author: Ivelina Gašpar
- Tags: Ekologija, plastika

**Zagađenje plastikom postalo je jedan od najvećih ekoloških izazova za vodene ekosustave, uključujući Jadransko more, ali i slatkovodne ekosustave poput rijeka i jezera. Mikroplastika, nevidljiva golim okom, i veći komadi plastičnog otpada ozbiljno ugrožavaju morske organizme, zdravlje ljudi i gospodarske aktivnosti. Kako bi odgovorili na ovaj složeni problem, šest zemalja – Italija, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Albanija – udružilo je snage u okviru projekta AdriPlast.**

Tim na Institutu Ruđer Bošković (IRB) predvodi **dr. sc. Vlatka Filipović Marijić** iz [Laboratorija za biološke učinke metala](https://www.irb.hr/Zavodi/Zavod-za-istrazivanje-mora-i-okolisa/Laboratorij-za-bioloske-ucinke-metala?ref=morski.hr). Članovi tima su i znanstvenici iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša – **dr. sc. Vlado Cuculić**, **dr. sc. Tatjana Mijošek Pavin**, **dr. sc. Dario Omanović**, **dr. sc. Tvrtko Smital** i **dr. sc. Damir Valić**, te iz Zavoda za fizičku kemiju – **dr. sc. Marko Rožman**.

Projekt, AdriPlast, punog naziva "Adriatic Sea and plastic and microplastic pollution from freshwaters – an Adrion territorial challeng*e*" traje 36 mjeseci i financiran je kroz program Interreg IPA ADRION.

AdriPlast je zamišljen kao odgovor na ključne izazove plastičnog zagađenja**.** Plastika koja dospijeva u ekosustave često potječe od nepravilnog odlaganja otpada, dok njena spora razgradnja dodatno pogoršava problem. Mikroplastika ulazi u hranidbene lance i remeti ekološku ravnotežu, istovremeno povećavajući zdravstvene rizike za ljude.

U sklopu projekta znanstvenici će razviti zajedničku metodologiju za praćenje i analizu plastike i mikroplastike u rijekama, prijelaznim vodama i morskim ekosustavima, što će omogućiti stvaranje detaljne baze podataka dostupne svim zainteresiranim dionicima.

Osim istraživanja, cilj projekta AdriPlast je potaknuti lokalne zajednice i donositelje odluka na konkretne korake za smanjenje plastičnog zagađenja. Dugoročni plan uključivat će smjernice za bolju suradnju između znanstvenika, lokalnih vlasti i industrija.

[](https://www.irb.hr/var/ezflow%5Fsite/storage/images/media/multimedija-i-datoteke/unsorted/slika-plastika/1959679-1-cro-HR/Slika-plastika.jpg?ref=morski.hr)

Edukacija i osvješćivanje javnosti ključni su elementi projekta. Stoga će znanstvenici u sklopu projekta organizirati radionice, kampanje i inicijative građana kako bi se podigla svijest o problemu i motiviralo ljude u zajednicama da budu dio rješenja. 

\- Plastično zagađenje nije problem koji možemo rješavati pojedinačno. Potrebna je zajednička akcija, razmjena znanja i uključivanje šire zajednice. U okviru AdriPlasta ćemo upravo to nastojati postići kroz znanstvena istraživanja i suradnju s lokalnim zajednicama - istaknula je dr. sc. Vlatka Filipović Marijić, koordinatorica projekta na Institutu Ruđer Bošković.

Vodeći partner projekta je talijanski **Universitary Consortium for Socioeconomical Research and for the Environment (CURSA)**, dok su ostali partneri **University of Ferrara** (Italija), **National Institute of Biology** (Slovenija), **Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković"** (Srbija), **Institute of Public Health of Montenegro** (Crna Gora) te **National Center of Environmental Movement** (Albanija). Ukupan proračun projekta iznosi 1.428.477,65 eura, od čega je za IRB predviđeno 282.599,98 eura.

AdriPlast pruža okvir za konkretne promjene u načinu na koji regija upravlja plastičnim otpadom i očuvanjem okoliša. Projekt nosi poruku da se samo zajedničkim naporima može očuvati Jadransko more i drugi akvatički ekosustavi – ne samo kao prirodni resurs, već i kao nasljeđe budućim generacijama.

Tekst: Institut Ruđer Bošković